Rujan je donio smanjenje broja zaposlenih u hrvatskim obrtima i slobodnim profesijama. U njima je radilo 231.810 osoba, odnosno 8.348 ili 3,5 posto manje nego u kolovozu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koje prenosi Hina.
Od ukupnog broja, u obrtima su bile zaposlene 214.804 osobe, a u djelatnostima slobodnih profesija njih 17.006. Iza ukupnog pada kriju se različita kretanja među djelatnostima, ali i županijama.
Najveći pad u smještaju i ugostiteljstvu
Broj zaposlenih smanjen je u 13 područja djelatnosti. Najizraženiji postotni pad, od 14,9 posto, zabilježen je u smještaju te pripremi i usluživanju hrane. Najblaži je bio u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, gdje je zaposlenih bilo 0,1 posto manje nego mjesec prije.
Istodobno je šest područja djelatnosti zabilježilo rast zaposlenosti. On se kretao od 0,1 posto u području koje obuhvaća telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalnu infrastrukturu i ostale informacijske uslužne djelatnosti do 15,5 posto u rudarstvu i vađenju.
U opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza.
Zaposlenost rasla u devet županija
Razlike su vidljive i na županijskoj razini. Broj zaposlenih porastao je u devet županija, pri čemu se rast kretao od 0,1 posto u Virovitičko-podravskoj do 0,7 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Pad je zabilježen u 11 županija. Najmanji je bio u Vukovarsko-srijemskoj, gdje je zaposlenih bilo 0,3 posto manje, a najveći u Ličko-senjskoj županiji, 13,1 posto.
Karlovačka županija zadržala je isti broj zaposlenih kao u kolovozu.