Završiti fakultet, pronaći prvi posao i početi graditi karijeru. Taj slijed na papiru djeluje jednostavno, ali mladim visokoobrazovanim ljudima u Njemačkoj sve je teže napraviti prijelaz iz predavaonice u radnu okolinu.
Dok slabo gospodarstvo otežava zapošljavanje, primjena umjetne inteligencije otvara i pitanje na kojim će poslovima nove generacije stjecati prva iskustva.
Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, u kolovozu su bez posla bile 372 tisuće građana s visokom stručnom spremom, što je rekordna razina.
Nezaposlenost u toj skupini raste petu godinu zaredom, a posebno je velik broj nezaposlenih među visokoobrazovanima do 30 godina, prenosi Hina.
Diploma i dalje pomaže, ali razlike među strukama su velike
Unatoč rastu broja nezaposlenih, visoko obrazovanje i dalje donosi prednost na njemačkom tržištu rada. Stopa nezaposlenosti visokoobrazovanih u 2025. iznosila je 3,3 posto, otprilike upola manje od ukupnog prosjeka, napominje dpa.
Među građanima sa završenim strukovnim obrazovanjem stopa je iznosila 3,6 posto, dok je među onima bez formalnih strukovnih kvalifikacija prelazila 21 posto.
Izgledi za zapošljavanje razlikuju se i ovisno o završenom studiju. Među diplomantima nastavničkih studija nezaposlenost je bila manja od dva posto, među diplomantima humanističkih znanosti iznosila je 4,6 posto, a među inženjerima 3,8 posto.
Ako AI preuzme početne pozicije, gdje će mladi učiti?
U posebno su nepovoljnom položaju mladi koji tek ulaze na tržište rada. Savezna agencija za zapošljavanje ipak smatra da umjetna inteligencija uglavnom neće u potpunosti zamijeniti postojeća zanimanja.
No promjene se mogu osjetiti i bez nestanka cijelih zanimanja. Krajem listopada Siemens je upozorio da bi sve veća primjena umjetne inteligencije mogla ugroziti pripravnička radna mjesta, a time mladim zaposlenicima uskratiti priliku za stjecanje praktičnog iskustva i vještina.
Upravo se kroz prve zadatke, provjeravanje vlastitih rješenja i postupno preuzimanje odgovornosti gradi znanje potrebno za zahtjevnije poslove. Ako taj dio profesionalnog razvoja izostane, zaposlenici bi mogli propustiti priliku za razvoj ključnih vještina, upozorila je Siemensova direktorica za ljudske resurse i održivost Judith Wiese.
Kao primjer navela je razvoj softvera. Umjetna inteligencija i AI agenti sve češće preuzimaju pisanje jednostavnijeg, ali i složenijeg koda. Programerima zato ostaje važan zadatak, odnosno kritički procijeniti dobiveno rješenje i prepoznati moguće pogreške.
„Ključno je pitanje uvijek što moram sama napraviti, provjeriti i vidjeti kako me AI ne bi doveo u zabludu”, rekla je Wiese.
Za tvrtke se tako otvara pitanje kako koristiti mogućnosti umjetne inteligencije i istodobno osigurati prostor za učenje novih zaposlenika. Wiese stoga poručuje da mladima treba omogućiti samostalno obavljanje zadataka, kako bi razvili vještine potrebne za kritičku procjenu rezultata koje generira AI.
Izvor: Hina