Sagorijevanje na poslu ili burnout postaje sve veći problem u svim industrijama. No, čini se da umjetna inteligencija (AI) i s tog aspekta potiho mijenja pravila igre. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je burnout kao “radni fenomen”, jer on nije samo osobni problem, nego i poslovni, objavljuje Točka na I.
Prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The American Journal of Preventive Medicine 2025. godine, američke kompanije burnout košta između 4.000 i 21.000 dolara po zaposleniku godišnje. To je do 5 milijuna dolara godišnje za prosječnu tvrtku s tisuću zaposlenih.
U borbi protiv burnouta mnoge tvrtke posežu za AI alatima poput ChatGPT-a i Copilota. Ovi alati automatiziraju ponavljajuće zadatke, sažimaju informacije, pomažu u izradi sadržaja i upravljanju projektima.
Globalna studija Sveučilišta u Melbourneu i KPMG Internationala, provedena na više od 32.000 radnika iz 47 zemalja, otkriva da 58 % zaposlenika svjesno koristi umjetnu inteligenciju na poslu, a trećina ih AI koristi tjedno ili svakodnevno.
Ipak, mnogi zaposlenici i dalje gube dragocjeno vrijeme (2,6 sati dnevno, odnosno 13 sati tjedno, što je gotovo trećina tjednog radnog vremena) na zadatke koje bi mogao preuzeti AI, navodi se u istraživanju GoTo i tvrtke Workplace Intelligence. U njemu je sudjelovalo 2.500 zaposlenika i IT lidera diljem svijeta.
Kako AI pomaže u borbi protiv burnouta?
Dr. Jenna Glover, glavna klinička direktorica Headspacea, kompanije koja je razvila aplikaciju i platformu posvećenu mentalnom zdravlju, opisuje AI kao “korisnog suradnika”. “AI može biti izvrstan asistent u olakšavanju zadataka koji su zahtijevali velik kognitivni napor”, rekla je Glover.
Radna mjesta koja koriste AI alate zabilježila su pad emocionalne iscrpljenosti za 25 %, prema istraživanju provedenom u veljači 2025. na uzorku od 200 IT stručnjaka.
Na temelju čimbenika poput dugog radnog vremena i niske angažiranosti AI sustavi prepoznali su 30 % sudionika kao rizične za burnout. Tako je omogućena rana intervencija.
“AI može smanjiti stres davanjem personaliziranih prijedloga. To mogu biti podsjetnici na kratke pauze pa do izbalansiranog radnog opterećenja među timovima”, kaže Francis Hellyer, CEO AI platforme Tickadoo za globalna putovanja i iskustva.
Dr. Glover također ističe da AI može pratiti redovite provjere opterećenja. Također, može upozoriti kada zadaci postanu neuravnoteženi i slati kratke ankete za pravovremeno prikupljanje povratnih informacija. Sve to pomaže u očuvanju zdravlja timova.
Caroline Stokes je globalna strateginja liderstva, autorica i certificirana izvršna trenerica koja se specijalizira za emocionalnu inteligenciju, ljudski kapital, te prilagodbu vodstva u nepovoljnim i promjenjivim uvjetima poslovanja. Po njoj ChatGPT može biti “fenomenalan partner za razmišljanje”. Kaže kako on ne služi samo za nadogradnju vještina nego i za reinvenciju. Dodaje da bi, ako su ljudi spremni uložiti trud, to mogla biti najveća prilika našeg doba.
AI kao podrška mentalnom zdravlju
Zaposlenici koji koriste AI češće su produktivniji i osjećaju veći nadzor nad svojim radom, kako na operativnoj, tako i emocionalnoj i kognitivnoj razini. To dovodi do boljih rezultata i većeg povjerenja u vodstvo, tumači Stokes.
“Što prije CEO shvati kako integrirani AI sustav može pomoći ne samo njihovom vlastitom mentalnom zdravlju i borbi protiv burnouta, već i u borbi njihovih zaposlenika protiv burnouta, tim prije će ta neugodna tema u uredu nestati”, dodaje.
Neke tvrtke već koriste AI u svrhu mentalnog zdravlja. Headspaceov AI pratitelj Ebb uveden je u 2.000 tvrtki, kako bi pomogao u borbi protiv stresa, izgradnji zdravih navika i pri upravljanju anksioznošću.
Ali može li AI biti i dio problema?
Ide li promjena uvijek u pravom smjeru
Iako je jasno da AI mijenja radna mjesta, neki se pitaju ide li ta promjena uvijek u pravom smjeru. Upozoravaju da bi AI mogao neke zaposlenike gurati dublje u burnout umjesto da ih od njega štiti.
Nedavno istraživanje pokazalo je da 45 % američkih radnika koji često koriste AI ima veći rizik od burnouta. Takvom visokom riziku izloženo je (samo) 38 % onih koji ga rijetko koriste. Najmanje je izloženih, 35 %, među onima koji uopće ne koriste umjetnu inteligenciju.
Podaci su to iz baze Quantum Workplace, jedne od najvećih baza podataka o iskustvu zaposlenika u Sjedinjenim Američkim Državama. Ona obuhvaća podatke za više od 700.000 ljudi iz više od 8.000 organizacija.
Korištenje AI alata tijekom cijelog radnog dana može izazvati osjećaj jednak onome nakon što provedete devet sati u teretani, upozorava Stokes. Naglašava kako mozgu treba vremena da se odmori, resetira i oporavi.
AI pismenost
To je moguće tek nakon što zaposlenici nauče kako koristiti te alate. AI pismenost još je jedan izazov. Ne znaju svi zaposlenici kako ih učinkovito koristiti, što povećava pritisak na postojeće radno opterećenje.
“Jako je teško prestati koristiti AI, jer je to kao opća enciklopedija. Možeš pitati bilo što, obraditi bilo koji podatak, analizirati bilo koju situaciju… Vrlo lako završite u beskonačnoj rupi. I dalje naši mozgovi trebaju odmor”, razlaže Stokes.
Upozorava i da tvrtke koje koriste AI kako bi zamijenile ljude mogu time povećati razinu burnouta. Neki zaposlenici koriste umjetnu inteligenciju kako bi bili produktivniji i tako brže završavaju zadatke, ali im se zbog toga dodjeljuje još više posla.
“Umjesto da se rasteretite, samo stvorite dodatni prostor da vam natovare nove zadatke”, zaključuje dr. Glover.
Važno je ne gledati AI samo kao alat za ubrzavanje posla, nego kao sredstvo za promišljanje o tome kako bolje organizirati rad i zašto ljudima treba dati prostor za odmor i balans. Jer ako stavimo učinkovitost ispred brige za ljude, samo otvaramo prostor za još veći burnout.
