OVI indeks nam trenutačno pruža prvi uvid u stanje na hrvatskom tržištu rada na početku zadnjeg ovogodišnjeg tromjesečja. Pogled na trend seriju, koja je očišćena od sezonskih i kratkoročnih oscilacija, upućuje na kontinuirano hlađenje potražnje za radom, pri čemu se linija trenda spustila s razina iznad 100 bodova početkom godine na 91,2 boda u listopadu. Ovu tezu potvrđuju i najnoviji mjesečni podaci, no uz jednu važnu nijansu - brzina pada osjetno usporava.
OVI indeks u listopadu je zabilježio pad od -13,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je, iako predstavlja 14. uzastopni mjesec pada, najblaži pad još od lipnja ove godine. Analiza desezoniranih vrijednosti pokazuje sličnu stabilizaciju: desezonirana vrijednost indeksa u listopadu bilježi blagi pad od -1,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, koji je znatno blaži od rujanskog. Ovakva kretanja upućuju na to da se potražnja za radom, nakon snažnog usporavanja tijekom ljeta i rane jeseni, polako stabilizira i traži novu, nešto nižu ravnotežu, što je vjerojatno odraz smanjene mobilnosti radne snage i zasićenja tržišta nakon snažnih ciklusa zapošljavanja iz prethodnih godina.
Među prvih pet najtraženijih zanimanja, prodavač je, kao i obično, zadržao svoju poziciju najtraženijeg zanimanja. Knjigovođe su se s trećeg mjesta popele na drugo, dok su skladištari zabilježili pad, s drugog na treće mjesto. Na četvrto mjesto probili su se vozači, istisnuvši pritom kuhare koji su s četvrtog mjesta pali na peto. S obzirom na to da je indeks zabilježio smanjenje potražnje, najveći negativan doprinos ukupnom godišnjem padu od -13,5 posto imali su oglasi za skladištare (-1,9 postotnih bodova), referente (-0,9 postotnih bodova), programere (-0,8 postotnih bodova) te radnike u proizvodnji (-0,7 postotnih bodova). Najveći pad na ljestvici najtraženijih zanimanja zabilježili su oglasi za programere, koji su pali za devet mjesta, odnosno s 15. na 24. poziciju. S druge strane, najveći skok na ljestvici ostvarili su ekonomisti, koji su se popeli za čak dvanaest mjesta naviše, skočivši s 25. na 13. mjesto.
U listopadu se udio oglasa u kojima se traži visoka razina obrazovanja povećao za 3,1 postotni bod, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže niska i srednja razina obrazovanja smanjili za 2,1, odnosno 1,0 postotni bod. Sve su razine obrazovanja u listopadu imale negativan doprinos ukupnom broju oglasa. Trend smanjenja udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno uz istovremeno povećanje udjela oglasa u kojima se nudi zaposlenje na neodređeno i dalje je izražen. U listopadu je 75,4 posto oglasa nudilo ugovor na neodređeno, što je 15,2 postotna boda više nego godinu dana ranije, a 20,0 posto zaposlenika tražilo se uz ugovor na određeno, što predstavlja smanjenje od 15,9 postotnih bodova u odnosu na listopad prošle godine.
Sve su regije u listopadu zabilježile pad broja oglasa na godišnjoj razini. Ovaj put prednjači Istočna Hrvatska s najvećim padom od -28,5 posto, a slijede Sjeverni Jadran s -21,9 posto te Južni Jadran s -15,3 posto. Središnja Hrvatska zabilježila je najblaži pad od -4,7 posto. Promatramo li jadranske regije zajedno, pad za cijeli Jadran ukupno iznosi -18,6 posto. Najveći negativan doprinos snažnom padu broja oglasa u Istočnoj Hrvatskoj imali su građevinski radnici (-4,5 postotnih bodova), a slijede ih kuhari, referenti i zidari, svaki s doprinosom od po -3,6 postotnih bodova. S obzirom na to da je udio Središnje Hrvatske u ukupnom broju oglasa iznosio visokih 75 posto, njezin doprinos ukupnom padu iznosio je -3,2 postotna boda. Zanimanja koja su u Središnjoj Hrvatskoj imala najveći negativan doprinos bila su referenti (-1,6 postotnih bodova) te inženjeri građevine i konobari (svaki po -0,9 postotnih bodova). S druge strane, blago pozitivan doprinos ukupnom rezultatu te regije ostvarili su oglasi u kojima su se tražili ekonomisti te hotelijeri/ugostitelji (po 0,2 postotna boda).
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava.
Metodološka napomena i prekid u seriji
Od kolovoza 2025. godine došlo je do strukturnog loma u seriji podataka uslijed promjene poslovne politike portala, što je rezultiralo smanjenim obuhvatom (prestanak prakse prenošenja dijela besplatnih oglasa) i posljedično manjim ukupnim brojem oglasa. Kako bi se zadržala analitička vrijednost i dugoročna usporedivost indeksa, povijesni podaci (od siječnja 2005. do srpnja 2025.) ekonometrijski su harmonizirani i spušteni na novu razinu. Zbog ove promjene formirana je i nova baza indeksa (prosjek od rujna 2025. do kolovoza 2026. godine = 100).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na bazno razdoblje, a vrijednosti manje od 100 smanjenje. Indeks je desezoniran metodom X-13ARIMA-SEATS. Zbog tranzicijskog razdoblja uvođenja novog sustava tijekom kolovoza 2025. godine, prve potpuno usporedive godišnje stope rasta (mjesec na isti mjesec prethodne godine) bilježimo od rujna 2026. Ipak, desezonirana trend serija može se pouzdano koristiti za analizu kratkoročne dinamike i tekućih kretanja na tržištu rada i nekoliko mjeseci ranije.