Plaće u eurozoni trebale bi u prvih devet mjeseci 2027. rasti nešto brže nego ove godine, pokazuju najnovije procjene Europske središnje banke (ECB). No očekivano ubrzanje bit će blago, a procjena se zasad temelji na ograničenom uzorku dogovora o plaćama, prenosi Hina.
Prema pokazatelju ECB-a koji prati kretanje plaća na temelju važećih kolektivnih ugovora, rast bi u drugoj polovini 2026. trebao iznositi prosječnih 2,7 posto. Kada se izuzmu jednokratne isplate, pokazatelj za cijelu ovu godinu upućuje na povećanje od 2,6 posto.
Za prva tri tromjesečja 2027. procijenjeni rast iznosi 2,8 posto, pri čemu bi u trećem tromjesečju trebao usporiti na 2,4 posto.
Energija ponovno podiže inflaciju
Uz kretanje plaća, ECB pozorno prati i cijene. Na prošlotjednoj sjednici banka je zadržala postojeće kamatne stope, uz ocjenu da je temeljna inflacija zasad uglavnom stabilna.
Puni učinci energetskog šoka tek se trebaju pokazati, poručili su iz ECB-a, dodajući da na plaćama zasad ne bilježe konkretne posljedice tog šoka.
Preliminarni podaci Eurostata pokazuju da je godišnja inflacija u eurozoni u listopadu ubrzala na 4 posto, što je najsnažniji rast cijena u nešto više od tri godine.
Najviše se izdvaja energija, koja je bila 20,8 posto skuplja nego godinu ranije, dok su cijene svježe hrane porasle za 4,6 posto.
Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane te je jedan od ključnih pokazatelja za odluke ECB-a o kamatnim stopama, ostala je na rujanskoj razini od 2,2 posto.
U Hrvatskoj plaće više nego lani, ali niže nego u prethodnom kvartalu
Hrvatski kontekst donose podaci servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia. Prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima u trećem je tromjesečju 2026. iznosila 1.586 eura, odnosno 3,1 posto više nego godinu ranije, ali 4,2 posto manje nego u prethodnom tromjesečju. Medijalna plaća iznosila je 1.500 eura, uz godišnji rast od 4,9 posto i kvartalni pad od 2,1 posto.