Dok se blagdanska groznica polako zahuktava, radnici u Hrvatskoj s nestrpljenjem iščekuju odgovor na jedno od najpopularnijih predbožićnih pitanja: Stižu li nam božićnice?
Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 400 ispitanika, a koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, božićnica bi trebala sjesti na račune većine zaposlenih u Hrvatskoj.
Očekivanja usklađena sa situacijom na tržištu
Međutim, ovogodišnja očekivanja radnika nešto su umjerenija nego prethodnih godina. Naime, tri četvrtine zaposlenih u Hrvatskoj (74%) očekuje božićnicu, što je osjetan pad u odnosu na lanjskih 86%.
No, to je gotovo 'u dlaku' jednako udjelu radnika koji su božićnicu doista primili prošle godine (75%), što sugerira da se očekivanja polako usklađuju s realnošću.
Postotak ispitanika koji očekuju božićnicu:
S druge strane, oko četvrtine radnika u Hrvatskoj (26%) smatra kako ih poslodavac ove godine neće nagraditi božićnicom, a kao glavne razloge navode strožu politiku tvrtke po tom pitanju ili slabije poslovne rezultate ove godine.
Među onima koji ove godine računaju na božićnicu, velika većina (90%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 464 eura, odnosno 65 eura više od iznosa koji su zaposlenici dobili prošle godine (399 eura).
Zanimljivo je da su radnici nekad puno preciznije pogađali iznose koje će dobiti od poslodavca. Prije uvođenja eura, predviđanja zaposlenih bila su gotovo “u cent”, a odstupanja minimalna. No s prelaskom na novu valutu pojavio se veći jaz između želja i stvarnosti. Iako su naša očekivanja tradicionalno nešto viša od uplaćenih iznosa, tek je 2023. došlo do osjetnijeg precjenjivanja božićnica, kstoga je dojam da se zaposlenici još privikavaju na iznose u eurima.
Iznos očekivane i dobivene božićnice:
Kao i ranijih godina, alternativni oblici božićnih nagrada ostaju u drugom planu. Bon za kupovinu očekuje tek petina zaposlenih (20 %), dok se poklon paketu nada njih 9%.
Božićnice su ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama
Najstabilnije tlo pod nogama, barem kada je riječ o božićnicama, i dalje imaju zaposlenici u državnim tvrtkama i javnom sektoru. Ondje božićnicu očekuje velika većina radnika, odnosno 83% zaposlenih u državnim poduzećima te čak 93% radnika u javnim institucijama i upravi. No, sami očekivani iznosi ipak variraju.
Zaposlenici javnih institucija tako procjenjuju da će ove godine dobiti prosječno 355 eura, što je ujedno i najskromniji očekivani iznos među sudionicima istraživanje. Radnici državnih tvrtki očekuju nešto izdašniju nagradu, oko 368 eura.
Najoptimističniji su, pak, zaposlenici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu božićnicu od 514 eura, najviši očekivani iznos među svim skupinama. Ipak, za razliku od javnog sektora, tamo nešto manji udio zaposlenih uopće očekuje božićnicu (80%).
S druge strane, najmanje nade u primitak božićnice polažu radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (71%). Međutim, prosječni očekivani iznos nije daleko od onog u stranim tvrtkama te iznosi 498 eura.
Kada se promatraju božićna očekivanja kroz prizmu veličine poslodavca, slika je poprilično 'šarena'.
Zaposlenici velikih tvrtki i ove godine prednjače po optimizmu, njih čak 84% računa na božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 470 eura, što ih svrstava među skupine s najizdašnijim očekivanjima.
U srednje velikim tvrtkama priča je nešto umjerenija. Ondje božićnicu očekuje 77% zaposlenika, a prosječan iznos koji radnici predviđaju je 394 eura. Još skromnija očekivanja imaju radnici malih tvrtki, gdje božićnicu očekuje tek 60% zaposlenih, a prosječni očekivani iznos jednak je onome u tvrtkama srednje veličine (394 eura).
Božićnica je 'pravo svakog zaposlenika'
Trećina radnika (32%) božićnicu doživljava kao čin dobre volje poslodavca te svojevrsni znak zahvalnosti za trud i uspjeh tijekom godine. No većina radnika (68%) smatra da je božićnica pravo svakog zaposlenika, a mnogi priznaju da bi zamjerili poslodavcu kada je ne bi isplatio.
Usporedbe radi, prošle godine je 29 posto radnika ispatu božićnice znakom dobre volje poslodavca, dok je prije dvije godine to mišljenje dijelilo 34% zaposlenika.
Dodatno 'ulje na vatru' ovoj raspravi dolazi iz susjedstva. Slovenija je nedavno zakonom regulirala obveznu isplatu božićnice, što je potaknulo pitanje „bi li isto trebalo učiniti i u Hrvatskoj?“.
Većina radnika sklona je toj ideji, no d io radnika strahuje da bi zakonska obveza isplate božićnice mogla imati i neželjene posljedice te da će neki poslodavci smanjiti osnovnu plaću kako bi mogli “pokriti” božićnicu.
Božićnica bi trebala iznositi gotovo 600 eura
Kada bi zaposlenici sami mogli birati, dileme gotovo da ne bi bilo te bi 90% radnika najradije božićnicu primilo u novcu. Zahvala nadređenih bila bi dovoljna tek 5% ljudi, bon za kupovinu odabralo bi 3%, a poklon paket svega 2% radnika. Ovi podaci potvrđuju da, iako je svaka gesta dobrodošla, novčana nagrada ipak ostaje na prvom mjestu.
A koliki bi iznos božićnice radnike u Hrvatskoj zaista zadovoljio? Prema istraživanju, idealna božićnica trebala bi iznositi 592 eura, što je nešto manje nego prošle godine (600 eura), ali i 28% iznad očekivanog iznosa za ovu godinu.
Kako se božićnica koristi?
Najveći udio radnika (39%) i ove godine božićnicu planira iskoristiti za pokrivanje osnovnih životnih troškova, što je tek neznatan pad u odnosu na prošlu godinu (41%).
Četvrtina zaposlenih (25%) blagdanski će bonus usmjeriti na kupnju darova, 10% ljudi će taj iznos uštedjeti, a 8% ispitanika božićnicom će pokrpati dugove.
I na koncu, 13% ljudi će božićnicu iskoristiti kako bi si kupili sitnicu koju si inače ne bi mogli priuštiti.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 400 sudionika, među kojima je 73% žena i 27%o muškaraca. Najveću skupinu čine ispitanici stariji od 41 godine (56%), zatim oni od 31 do 40 godina (27%), dok je 12% sudionika mlađe od 30 godina. Većina ispitanika, njih 86%, u trenutku istraživanja bila je zaposlena. Kada je riječ o radnoj okolini, 45% ispitanika radi u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, 27% u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, 6% u državnim poduzećima, a 7% u javnim institucijama.