Otprilike jedan od šest studenata na fakultetima kaže da je promijenio smjer ili područje studija zbog zabrinutosti oko utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada, pokazuje istraživanje Lumina Foundation–Gallup 2026 State of Higher Education, objavljuje cnbc make it.
Anketa je provedena online u listopadu 2025. među 3.801 studentom u SAD-u u dobi od 18 do 59 godina koji studiraju preddiplomske ili stručne studije. Pokazalo se da 13% studenata na preddiplomskim studijima kaže da je već promijenilo smjer zbog umjetne inteligencije, dok isto navodi 19% studenata na stručnim (associate) studijima.
Uz to, oko 47% svih studenata, približno 42% na preddiplomskim i oko 56% na stručnim studijima, kaže da su barem “u određenoj mjeri” razmišljali o promjeni smjera zbog AI-ja.
Rezultati pokazuju da umjetna inteligencija mijenja način na koji studenti “razmišljaju o svojoj budućnosti”, kaže Courtney Brown, potpredsjednica za utjecaj i planiranje u Lumina Foundationu.
“U medijima stalno slušaju o tome kako AI preuzima razne poslove”, kaže ona, što potiče studente da se pitaju hoće li se “vrijeme i novac koji ulažu u obrazovanje isplatiti”.
Glavni razlog promjene smjera
Prema Brown, studenti se boje da im diplome neće donijeti konkretne prilike za zapošljavanje. Pitaju se: “Koji smjer trebam upisati da bih osigurao posao nakon završetka studija?”
Studenti stručnih studija čak su skloniji promjeni smjera nego studenti preddiplomskih studija, što Brown objašnjava time da su “njihove kvalifikacije usko povezane s trenutačnim potrebama tržišta rada”.
Problem za obje skupine je to što studenti nisu sigurni koji će smjerovi ostati “relevantni u svijetu umjetne inteligencije”.
Studenti u tehnološkim i strukovnim područjima najčešće kažu da su “u velikoj mjeri” razmišljali o promjeni smjera — njih 27%, odnosno 17%. No Brown ističe da su upravo ti studenti ujedno i najčešće već prešli na tehnološke i strukovne smjerove.
Ti rezultati mogu djelovati “kontradiktorno”, kaže, ali zapravo odražavaju nesigurnost studenata oko toga koje će se diplome isplatiti na današnjem tržištu rada. “Ne znaju što učiniti. Trebaju li ići u tehnologiju ili je izbjegavati? Nitko od nas zapravo ne zna što će AI donijeti”, dodaje.
Fokus na ‘trajnim vještinama’
AI također utječe na odluku studenata hoće li uopće upisati studij. Oko jedan od sedam studenata kaže da je priprema za tehnološki napredak, uključujući AI, među glavnim razlozima upisa, dok 12% navodi zabrinutost zbog utjecaja AI-ja na tržište rada kao faktor odluke.
Mnogi studenti žele naučiti AI vještine tijekom studija, no ne nude ih sve obrazovne institucije, kaže Brown. Pravila vezana uz AI znatno se razlikuju među fakultetima, a 29% studenata smatra da ih njihov fakultet ne priprema dovoljno za korištenje AI-ja nakon diplome.
Zbog toga studenti donose “važne odluke” o svojoj budućnosti i karijeri povezane s AI-jem bez “jasnih smjernica” svojih obrazovnih institucija.
Unatoč tome, Brown naglašava da visoko obrazovanje, bez obzira na smjer, pruža nezamjenjive vještine poput komunikacije, kritičkog razmišljanja, timskog rada te sposobnosti propitivanja, analize i sinteze.
“Znamo da će se tržište rada i tehnologija nastaviti mijenjati”, kaže ona. “Ljudi će morati nastaviti usavršavati i prekvalificirati se i nakon diplome, ali upravo te temeljne, trajne vještine uvelike će im pomoći.”