Prije 25 godina, na samom početku novog milenija, pokrenut je MojPosao, vodeći portal za oglašavanje radnih mjesta u Hrvatskoj i član međunarodne Alma Career grupacije. Tijekom četvrt stoljeća postojanja, MojPosao je iz digitalne novotarije izrastao u središnje mjesto hrvatskog tržišta rada, prateći njegove uspone i padove, od gospodarskih kriza i pandemije koronavirusa do ulaska Hrvatske u EU i dolaska velikog broja stranih radnika.
Povodom ovog značajnog jubileja, zavirili smo u arhivu kako bismo vidjeli kako se tržište rada mijenjalo od početka milenija do danas.
Tržište rada od 2000. do danas
MojPosao je pokrenut sredinom listopada 2000. godine, u vrijeme kada je Hrvatska bila suočena s izrazito teškom gospodarskom situacijom. Prosječna mjesečna registrirana stopa nezaposlenosti tada je iznosila 21,3%, a više od 350 tisuća ljudi bilo je bez posla. Istodobno, prosječna neto plaća iznosila je svega 3.326 kuna, odnosno oko 450 eura.
U takvim okolnostima, nezaposlenost je bila glavna ekonomska, socijalna i politička tema, a tržište rada tražilo je nova rješenja. MojPosao je ponudio drukčiji, moderniji način povezivanja poslodavaca i kandidata, otvarajući vrata digitalizaciji tržišta rada u Hrvatskoj.
Kada pogledamo brojke, jasno je koliko su se tržište rada i portal MojPosao promijenili tijekom godina. Još 2002., objavljeno je tek oko 2.300 oglasa za posao, ali dovoljno da MojPosao postane prepoznat kao novo, praktično rješenje za zapošljavanje u digitalnom dobu.
Već 2005. broj natječaja skočio je na 17.000, tržište se ubrzano digitaliziralo, a internet je postao glavni kanal za povezivanje poslodavaca i kandidata. Istodobno, gospodarstvo je raslo, između 2004. i 2008. BDP je bilježio stabilan rast, što se jasno osjetilo i na tržištu rada.
No, 2009. donosi nagli preokret. Globalna financijska kriza nije zaobišla Hrvatsku te je broj oglasa pao na 12.400, a 2010. i 2011. zabilježeno je tek 10.800 i 11.900 oglasa. Dok su vodeća svjetska gospodarstva već izlazila iz recesije, Hrvatska je krizu osjećala sve do 2014. godine.
Prvi znakovi oporavka pojavili su se 2015., kada broj objavljenih natječaja skače na 23.700, što je čak 120% više nego 2010. godine.
Rast se nastavio sve do 2018., kada je objavljeno više od 53.000 natječaja za posao. Naredne godine zabilježen je blagi pad potražnje za radom (-2,8%, odnosno nešto manje od 52.000 oglasa), no pravi šok uslijedio je 2020. godine. Lockdown i pandemija koronavirusa gotovo su zamrznuli tržište rada, a broj objavljenih natječaja za posao pao je na oko 38.000.
Unatoč tome, tržište se brzo oporavilo. Već 2021. objavljeno je oko 54.000 oglasa, čak tisuću više nego u rekordnoj 2018., što je bio jasan znak povratka gospodarske aktivnosti.
U godinama koje su uslijedile, potražnja za radnicima dosegla je nove rekorde: 64.000 oglasa u 2022., 67.000 u 2023. i 65.000 u 2024. godini.
U prvih devet mjeseci ove godine objavljeno je više od 46.000 oglasa za posao, što je nešto manje nego u istom razdoblju lani.
Najtraženija zanimanja kroz godine
Profil najtraženijih radnika u Hrvatskoj tijekom godina nije previše oscilirao. Od 2012. godine, kada je MojPosao počeo detaljnije pratiti koja su zanimanja u Hrvatskoj najtraženija, pokazalo se da se vrh liste gotovo nije mijenjao.
Godinama su najtraženiji radnici u Hrvatskoj konobari, trgovci, kuhari, programeri i prodajni predstavnici.
Tijekom vremena, međutim, pojavila su se blaga, ali značajna odstupanja.
Primjerice, 2017. u top pet ulazi skladištar, a 2018. i 2019. godine, među top 5 najtraženijih zanimanja se prvi put pojavljuju i radnici u proizvodnji te vozači.
Od 2021. nadalje, tržište rada se stabiliziralo,potražnja za skladištarima, radnicima u proizvodnji i prodavačima u maloprodaji postala je konstanta. U razdoblju od 2022. do 2025., lista se ustalila i danas je čine trgovci, konobari, skladištari, kuhari i radnici u proizvodnji.
Svi putevi vode u Zagreb
Od 2012. godine, kada je MojPosao počeo detaljnije pratiti raspodjelu oglasa za posao po županijama i geografskoj lokaciji, postalo je jasno koliko je hrvatsko tržište rada i dalje snažno centralizirano oko Zagreba i Zagrebačke županije.
Tijekom većeg dijela promatranog razdoblja, udio Zagreba kretao se između 50 i 54 posto, uz tek jedan izuzetak – pandemijsku 2020. godinu, kada je zbog privremenog zastoja gospodarstva pao na 49%. U godinama koje su uslijedile, potražnja se ponovno povećala: od 2021. do 2024. udio se stabilizirao oko 52–53%, a u 2025. bilježi novi rast na 56%.
I dok Zagreb i dalje drži više od polovice svih oglasa, ostatak Hrvatske kroz godine pokazuje zanimljive pomake.
Najveći “konkurenti” metropoli ostaju Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, koje zajedno redovito nose između 20 i 30 posto ukupne potražnje za radom. Njihov udio je posebno porastao posljednjih godina, što se dijelom može pripisati razvoju turizma, ali i širenju IT-a i uslužnog sektora izvan Zagreba.
Istarska županija se također učvrstila kao jedan od vodećih centara zapošljavanja, dok se Slavonija, unatoč pojedinim lokalnim ulaganjima, i dalje suočava s manjom potražnjom i iseljavanjem radne snage.
Kako radimo danas i što nas čeka sutra?
Posljednjih godina hrvatsko je tržište rada doživjelo velike promjene. S jedne strane, gospodarstvo jača, a potražnja za radnicima doseže rekordne razine, dok se s druge strane sve teže pronalazi domaća radna snaga. To je dovelo do značajnog uvoza stranih radnika, ali i do veće fleksibilnosti zapošljavanja umirovljenika, koji su postali važan oslonac mnogim poslodavcima.
Istodobno, promijenili su se i uvjeti rada. Nakon pandemije sve je više rada na daljinu, fleksibilnog radnog vremena, a poslodavci sve češće stavljaju naglasak na mentalno zdravlje zaposlenika i ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
A što nas čeka u narednih 25 godina?
Ako nas povijest nečemu uči, onda je to da će se svijet rada nastaviti mijenjati, a mi u MojPosao s jednakim uzbuđenjem nastavljamo pratiti, istraživati i podržavati te promjene. Jer, kao i prije četvrt stoljeća, i dalje vjerujemo da je posao puno više od oglasa, to je priča o ljudima, prilikama i budućnosti.