Umjetna inteligencija brzo postaje dio svakodnevnog života, a potražnja za podatkovnim centrima također raste. Od 2025. godine, SAD je ostao jasan globalni lider u podatkovnim centrima, s više nego dvostruko većim brojem od ukupnog broja u EU. Istovremeno, Europska komisija ima za cilj ojačati suverenitet i konkurentnost Europe u ekosustavu umjetne inteligencije i oblaka, prenosi forbes.hr.
Podaci s globalne platforme za zapošljavanje Indeed pokazuju da je broj oglasa za posao u podatkovnim centrima u porastu u Europi. Od kolovoza 2026. bio je iznad razine prije pandemije u 10 europskih gospodarstava, dok su oglasi za ostale tehnološke uloge i ukupni oglasi za posao zaostajali za oglasima za posao u podatkovnim centrima.
Dakle, koje su zemlje zabilježile najveći porast broja oglasa za posao u podatkovnim centrima? Koliko su ti poslovi bolje plaćeni od istih zanimanja u drugim sektorima? I zašto postoji dodatna plaća?
Nedavni porast najupečatljiviji je u Španjolskoj, Italiji i Irskoj.
Aubrey Woessner, ekonomistica u Indeedu i Pawel Adrjan, direktor istraživanja rekli su da Španjolska i Italija imaju više prostora za rast jer su obje krenule s niske baze.
“Primjećuju velike nove izgradnje usmjerene na umjetnu inteligenciju, poput kampusa u Aragonu i projekata oko Milana, umjesto postojećih lokacija grupiranih oko glavnih populacijskih središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dublina“.
Porast je također veći od 30% u Nizozemskoj (138), Poljskoj (134) i Švicarskoj (133).
Belgija je zabilježila najmanji porast od 9%, a slijedi Francuska s 13%. Porast je 25% u Njemačkoj i 24% u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Od kolovoza 2026., oglasi za tehnološka radna mjesta, isključujući radna mjesta u podatkovnim centrima, bili su ispod razina prije pandemije u devet od 10 zemalja. Španjolska je bila jedina iznimka, s indeksom samo jedan bod iznad razine prije pandemije.
Oglasi za posao u podatkovnim centrima značajno su nadmašili ostale oglase za posao u tehnološkim sektorima, s najvećim razlikama u Italiji (173 boda), Španjolskoj (159 bodova) i Irskoj (141 bod).
Zapošljavanje u podatkovnim centrima u Europi raspoređeno među više tvrtki
U usporedbi sa SAD-om, gdje samo 10 velikih tehnoloških tvrtki čini 71% oglasa za podatkovne centre, zapošljavanje u podatkovnim centrima u Europi raspršeno je među mnogim tvrtkama, prema Indeedu.
“U deset europskih zemalja koje smo analizirali, potrebno je preko 500 tvrtki da bi se pokrilo 70% objava podatkovnih centara“, rekli su Woessner i Adrjan.
Oglašene plaće za radna mjesta u podatkovnim centrima općenito su više nego za slične poslove u drugim sektorima u istoj zemlji.
Poslodavci u podatkovnim centrima u Italiji nude znatno veće plaće od drugih sektora. Na primjer, menadžerske pozicije u podatkovnim centrima plaćaju 65% više, dok pozicije instalacije i održavanja nude 50% veću oglašenu plaću.
Woessner i Adrjan primijetili su da podatkovni centri možda čine mali dio ukupnog tržišta rada, ali se natječu za iste tehničare i stručnjake za infrastrukturu kao i druge industrije koje prolaze kroz digitalnu i zelenu tranziciju u Europi.
“Radna mjesta vezana uz rad u podatkovnim centrima u prosjeku zahtijevaju više vještina od drugih radnih mjesta u istom području“, rekli su.
Koji poslovi dominiraju?
Woessner i Adrjan objasnili su da kombinacija zanimanja u zapošljavanju u podatkovnim centrima diljem Europe ukazuje na dva trenda koja se događaju istovremeno: kontinuirano zapošljavanje u postojećim objektima za pohranu podataka i u oblaku te rastući procvat u novoj gradnji povezanoj s umjetnom inteligencijom.
Pet zanimanja čini između 50% i 60% oglasa za posao u podatkovnim centrima u Europi: IT infrastruktura, operacije i podrška; razvoj softvera; upravljanje; instalacija i održavanje; te upravljanje projektima.
Iako potražnja za radnicima na poslovima vezanim uz podatkovne centre raste, ta radna mjesta i dalje čine samo mali udio ukupnog broja otvorenih radnih mjesta u svakoj zemlji. U većini analiziranih zemalja udio je oko 1% ili manje.
Irska je iznimka, gdje gotovo 5% svih oglasa za posao na Indeedu sada spominje podatkovni centar.
Postoji li manjak vještina u podatkovnim centrima?
Doista, ekonomisti očekuju da će se faza rasta nastaviti još neko vrijeme, budući da EU namjerava utrostručiti kapacitet svojih podatkovnih centara u roku od pet do sedam godina.
“Jedna od briga poslodavaca jest da podatkovni centri konkuriraju za radnike s tehničkim vještinama koje su već bile deficitarne čak i prije procvata podatkovnih centara“, rekli su Woessner i Adrjan.
Od 2025. godine, Njemačka (529) i Ujedinjeno Kraljevstvo (523) imale su najveći broj podatkovnih centara u Europi, a slijede Francuska (322) i Nizozemska (298). Italija ih je imala 168, Španjolska i Poljska po 144, a Švicarska 121.
Zapadna Europa dominira infrastrukturom podatkovnih centara u regiji, dok sjeverna Europa ima manju, ali strateški važnu prisutnost. Infrastruktura srednje i istočne Europe je fragmentiranija i manje razvijena.