Karta je temeljena na analizama platforme Statista i ekonomskih pokazatelja poput pariteta kupovne moći (PPP), koje prate Eurostat i OECD. Otkriva gdje je u Europi dobro živjeti, a gdje plaća jedva pokriva osnovne troškove, prenosi N1.
Gdje se novac zaista isplati?
Sjevernoeuropske zemlje i dalje drže vrh po kupovnoj moći. Prema dostupnim podacima, Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, a Danska čak prelazi 130. Slično je i u Njemačkoj (oko 130) i Nizozemskoj, koje kombiniraju visoke plaće s relativno stabilnim cijenama.
Apsolutni lideri su mala, ali izuzetno bogata gospodarstva. Luksemburg s indeksom iznad 180 i Švicarska s više od 160, prema analizama OECD-a i Svjetske banke, imaju standard koji je daleko iznad europskog prosjeka.
Ekonomisti ističu da te zemlje imaju ključnu prednost, visoku produktivnost, snažne institucije i stabilna tržišta rada, što omogućuje rast realnih plaća unatoč inflaciji.
Zapad nije što je nekad bio
Iako još uvijek pripadaju razvijenom dijelu Europe, zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124) bilježe stagnaciju kupovne moći. Prema Eurostatu, inflacija je u posljednjih nekoliko godina značajno "pojela" rast plaća, posebno u segmentu energetike i hrane.
Na jugu Europe situacija je još složenija. Španjolska tek prelazi indeks od 100, dok Portugal s oko 60 pokazuje koliko nizak može biti realni standard čak i unutar EU. To potvrđuje i OECD, koji upozorava da razlike unutar EU više nisu samo geografske, već i strukturne.
Istočna Europa sustiže, ali sporo
Zemlje srednje i istočne Europe napreduju, ali ne na razini Zapada. Češka i Slovenija približavaju se ili prelaze indeks od 100, dok Poljska s oko 94 pokazuje stabilan rast, što potvrđuju i podaci Svjetske banke o rastu BDP-a po stanovniku (PPP).
Rumunjska i Bugarska još uvijek zaostaju, ali su u posljednjem desetljeću značajno smanjile jaz zahvaljujući investicijama i rastu plaća. Međutim, kako upozorava Eurostat, jaz u realnom standardu između Istoka i Zapada Europe i dalje je dubok.
Stanje na Balkanu
Balkanska regija nalazi se u donjem dijelu europske ljestvice kupovne moći. Iako su plaće nominalno porasle, podaci nacionalne statistike i Eurostata pokazuju da rast cijena, posebno hrane i stanovanja, značajno smanjuje realni učinak tog povećanja.
Slovenija i Hrvatska ističu se kao relativno stabilnije, dok ostale zemlje regije ostaju u zoni nižeg standarda. Hrvatska ima indeks 80,8, a Slovenija 86,1.
Što zapravo znači kupovna moć?
Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona izravno određuje kvalitetu života.
Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko roba i usluga građani mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.
Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života financijske sigurnosti i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.
Europa dvije brzine
Najnoviji podaci jasno pokazuju da Europa funkcionira kao kontinent s dvije brzine.
Jedan dio živi u visokom standardu i stabilnosti, dok se drugi bori s rastućim troškovima i ograničenim prihodima.
Prema tim pokazateljima, Srbija i dalje pripada drugoj skupini, i upravo tu leži ključni izazov za ekonomsku politiku u nadolazećim godinama.
Jer pitanje više nije koliko zarađujemo, već koliko nam taj novac stvarno vrijedi.