O tome kakva su realna očekivanja, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, tvrdi da se trend rasta plaća nastavlja, ali upozorava na duboke razlike između javnog i privatnog sektora, prenosi tportal.
Prema njezinim riječima, privatni sektor već godinama podiže plaće kako bi zadržao radnike, jer je tržište rada izrazito konkurentno. „Kao i niz godina do sada, kada svjedočimo snažnom rastu plaća, projekcija je da će se taj rast plaća nastaviti i u sljedećoj godini“, kaže Weber, naglašavajući da se poslodavci doslovno bore za svakog zaposlenika.
Koliki bi taj rast mogao biti, teško je precizno procijeniti. Ove godine prosječan nominalni rast plaća iznosio je oko 10 posto, dok je realni rast bio oko šest posto, što znači da su plaće rasle brže od inflacije.
Jaz između javnog i privatnog sektora nikad dublji
Istodobno, razlika između plaća u javnom i privatnom sektoru dosegnula je povijesni maksimum. „Svjedočimo povijesno najvećoj razlici između prosječne plaće u javnom sektoru u odnosu na prosječnu plaću u privatnom sektoru“, ističe Weber. Dok je 2019. ta razlika iznosila 15 posto u korist javnog sektora, danas je narasla na čak 32 posto.
Unatoč tome, privatni sektor i dalje vidi kao poželjnog poslodavca, ali s jasnim ograničenjima. „Privatni sektor može podizati plaće onoliko koliko mu to dopušta rast produktivnosti i marže koje taj sektor ostvaruje“, objašnjava, podsjećajući da je država plaće podigla za više od 40 posto na godišnjoj razini, što privatni sektor jednostavno ne može pratiti.
HUP traži rastrećenje troška rada
Hoće li rast plaća iduće godine biti slabiji nego ove, ovisit će ponajprije o kretanjima na tržištu rada. Upravo zato HUP kontinuirano traži daljnje rasterećenje troška rada, uključujući smanjenje poreza na dohodak za sve razine plaća.
Kada je riječ o inflaciji, očekivanja su umjereno optimistična. Prema procjenama, inflacija bi se iduće godine mogla spustiti na oko 2,7 posto. Weber naglašava da se već vidi usporavanje rasta cijena hrane, što je posebno važno za socijalno najugroženije građane.
Rast troškova života, uključujući i blagdansku košaricu koja je skuplja za 16 posto, otvara pitanje odgovornosti. Weber smatra da fokus treba prebaciti s optuživanja trgovaca na ciljaniju socijalnu politiku. „Mi tražimo i želimo da što prije Ministarstvo financija izađe s registrom kućanstava da vidimo koji su to naši sugrađani socijalno ugroženi“, poručuje, dodajući da tim ljudima treba pomoći kroz socijalne transfere, stanovanje, režije i hranu.
'Trgovci ne mogu dizati cijene'
Odbacuje i tezu da trgovci neopravdano dižu cijene. „Mislim da je važno konačno prekinuti s takvom demagogijom jer trgovci ne mogu dizati cijene“, kaže Weber, podsjećajući da su trgovačke marže među najnižima u Europi te da je profitabilnost hrvatskog gospodarstva znatno ispod europskog prosjeka.
Na kraju, na pitanje hoćemo li iduće godine živjeti bolje, Weber odgovara brojkama. „Ako znamo da je prosječna plaća porasla realno za šest posto, onda matematika kaže da su primanja rasla brže od inflacije“, zaključuje. Dodaje da inflacija, gledano prosječno, nije „pojela“ plaće, ali naglašava da bez jasnog registra kućanstava i ciljanih mjera pomoć neće stići do onih kojima je najpotrebnija.