Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, i ove je godine iskoristila Regionalni sajam poslova kako bi zavirila u puls hrvatskog i regionalnog tržišta rada. U velikom istraživanju, koje je provedeno u suradnji s partnerskim portalima MojPosao.ba, Infostud.rs i Vrabotuvanje.com.mk, sudjelovalo je više od 5.000 ispitanika, a među njima i više od 700 ljudi iz Hrvatske.
Poslodavci nas mogu osvojiti visinom plaće i dobrim međuljudskim odnosima
Rezultati su potvrdili ono što se nazire već godinama: plaća ostaje ključni faktor kojim se Hrvati vode pri odabiru novog poslodavca. U prosjeku, dvije trećine radnika iz cijele regije istaknulo je kako je upravo visina primanja presudna u donošenju odluke o promjeni posla. Odmah nakon novca, na ljestvici prioriteta nalaze se dobri međuljudski odnosi, koji i dalje imaju iznimno snažnu ulogu u izboru radnog okruženja.
Na treće mjesto smjestilo se radno vrijeme, dok se mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja našla na četvrtom, a sigurnost zaposlenja, iako često spominjana, na petom mjestu popisa ključnih faktora prilikom odabira posla.
Iako je poredak najvažnijih čimbenika na poslu u većini zemalja gotovo identičan, pojedine razlike ipak otkrivaju zanimljive nijanse regionalnog tržišta rada. Primjerice, ispitanici iz Bosne i Hercegovine jedini ističu da im visina plaće nije na vrhu liste prioriteta te njihovu ljestvicu predvode dobri međuljudski odnosi.
Zanimljivo, ispitanici iz BiH istovremeno više cijene mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja (38%) nego njihovi kolege iz drugih zemalja. Jednako tako, sigurnost posla u BiH igra značajniju ulogu (28%), što sugerira da su dugoročna stabilnost i osjećaj sigurnosti važniji dio jednadžbe za radnike u toj zemlji.
Što je ključno za osvajanje poslodavca?
Pitali smo sudionike istraživanja što je, po njihovom mišljenju, presudno za dobivanje posla i ostavljanje snažnog, pozitivnog dojma na poslodavca.
Među ispitanicima iz Hrvatske, trećina (31%) smatra da su upravo znanja i vještine najvažniji adut pri zapošljavanju, dok svaka četvrta osoba (25%) ljudi ističe motivaciju i želju za zaposlenjem kao ključne elemente koji poslodavcima šalju jasnu poruku o ozbiljnosti i predanosti kandidata. Iako se često naglašava važnost iskustva, svega 17 % ispitanika vjeruje da je prethodno radno iskustvo presudni faktor.
Zanimljivo je primijetiti kako se percepcija uloge "sreće" gotovo nije mijenjala u odnosu na prošlu godinu. Tek 5% sudionika smatra da ona ima bitnu ulogu u procesu zapošljavanja. Također, svaka deseta osoba (12%) naglašava važnost kontakata i poznanstava, 3 % vjeruje da stranačka pripadnost može biti odlučujući čimbenik, a najmanje povjerenja ispitanici imaju u formalno obrazovanje (1%).
Ispitanici iz Sjeverne Makedonije radno iskustvo smatraju važnijim nego sudionici iz ostalih zemalja, dok ispitanici iz Bosne i Hercegovine u manjoj mjeri daju važnost znanju i vještinama.
Koja plaća osigurava 'normalan život'?
Kada je riječ o plaći koja bi, prema mišljenju ispitanika, bila dovoljna za „normalan život“, gotovo polovica sudionika iz Hrvatske (47 %) kao idealan iznos navodi raspon od 1.330 do 1.990 eura. Četvrtina ispitanika (24 %) smatra da bi za dostojanstven život trebali primati više od 1.990 eura. U odnosu na prošlu godinu, vidljiv je značajan pomak. Naime, tada je nešto više od polovice ispitanika smatralo da bi neto plaća trebala biti iznad 1.330 eura, dok se ove godine taj udio popeo na čak 71 %.
Kad govorimo o povišicama, slika nije pretjerano optimistična. Tek svaki peti radnik (21%) dobio je povišicu ove godine, dok je 15 % primilo korekciju plaće zbog inflacije, što je gotovo identično kao i lani. Polovica zaposlenih (49 %) nije dobila, niti očekuje povišicu, a 16 % ih još uvijek gaji nadu da bi se situacija mogla promijeniti do kraja godine.
U takvom kontekstu i ne čudi da više od polovice ispitanika planira promijeniti posao u idućih godinu dana. Hrvati su ove godine najmanje skloni mijenjati posao, pa tako 51 % ispitanika razmišlja o odlasku, što je znatno manje nego lani, kada je to planiralo čak dvije trećine zaposlenih. S druge strane, najveću želju za promjenom pokazuju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, među kojima njih 69 % planira tražiti novi posao.
Svaki peti radnik strahuje od gubitka posla
Trend pada osjećaja straha od gubitka posla nastavlja se i ove godine. Dok je 2020. čak 36 % zaposlenih u Hrvatskoj strahovalo da bi mogli ostati bez radnog mjesta, danas taj osjećaj ima njih 19 %. Najviše zabrinutosti dolazi iz Srbije, gdje čak 30 % radnika strahuje od otkaza.
Više od trećine građana želi raditi za državu
Nakon dugog niza godina, promijenile su se i želje hrvatskih građana kada je riječ o idealnom poslodavcu. Umjesto privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, koje sada bira tek 21 % ispitanika, sve više njih želi raditi u državnim tvrtkama ili javnoj upravi pa takvu opciju preferira čak 36 % građana.
Privatne tvrtke u domaćem vlasništvu smatraju se najmanje privlačnima (16 %), dok je čak i pokretanje vlastitog posla privlačnije od rada za domaćeg poslodavca (21 %). Zanimljivo je i da je u padu atraktivnost stranih poslodavaca. Nekad ih je birala trećina građana, dok ih danas preferira tek svaki peti radnik (21%).
Međutim, u Makedoniji i Bosni i Hercegovini situacija je drukčija te su privatne strane kompanije ondje i dalje izrazito popularne. S druge strane, ispitanici iz Srbije više nego drugi sanjaju o pokretanju vlastitog biznisa (27 %).
Većina nezaposlenih je bez posla tri mjeseca ii manje
Među nezaposlenima u Hrvatskoj, situacija je slična prošlogodišnjoj. Polovica ljudi (52 %) bez posla je tri mjeseca ili manje, a 14 % nezaposleno je između tri i šest mjeseci. Ipak, postoje i ekstremni slučajevi te 8 % osoba posao traži dulje od pet godina.
Kad je riječ o vrsti posla koji traže, većina nezaposlenih (60 %) spremna je prihvatiti bilo kakav posao, bez obzira na struku. S druge strane, 26 % traži isključivo radno mjesto u svojoj struci, a takvih je najviše među nezaposlenima u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Odgovaraju li poslodavci na prijave kandidata?
Unatoč sve težem pronalasku kvalificiranih radnika, mnogi poslodavci i dalje ne odgovaraju kandidatima na prijave. Gotovo polovica ispitanika (48 %) kaže da nikada ne dobije odgovor na prijavu za posao, dok ih 22 % odgovor dobiva tek povremeno. Oko 28 % kandidata navodi da povratnu informaciju dobije na otprilike polovicu prijava, što je čak i manje nego prošle godine, kada je takvih bilo 24 %.
Kandidati u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji ipak su u nešto boljem položaju u odnosu na radnike u drugim zemljama, a najlošija situacija je u Srbiji, gdje samo 11 % kandidata redovito dobiva odgovor poslodavaca.
Nedostatak komunikacije ostavlja dubok trag na reputaciju tvrtki. Više od polovice ispitanika (56 %) poručuje da ne bi ponovno konkurirali za posao kod poslodavca koji ih je ignorirao. Dodatnih 18 % spremno je o takvoj tvrtki govoriti negativno prijateljima i obitelji, a 11 % čak navodi da će izbjegavati njihove proizvode i usluge. S druge strane, tek trećina ispitanika (32 %) kaže da ignoriranje kandidata ne utječe na njihovo mišljenje o poslodavcu.
Rast optimizma među mladima
Mladi koji su još u procesu obrazovanja pokazuju sve više optimizma kada razmišljaju o svom prvom zaposlenju. Najveći udio mladih iz Hrvatske (31 %) vjeruje da će posao pronaći u roku od tri mjeseca nakon završetka školovanja, dok gotovo petina njih (19 %) počinje raditi već tijekom školovanja.
Ipak, dio mladih očekuje nešto dulju potragu: 31 % predviđa da će im trebati između tri i šest mjeseci da dođu do posla, a 12 % smatra da će čekati dulje od pola godine.
Najmanje optimistični su mladi iz Bosne i Hercegovine – čak polovica njih (50 %) vjeruje da će posao tražiti duže od šest mjeseci.
Kako bi povećali svoje šanse i stekli iskustvo prije prvog zaposlenja, mladi su najčešće spremni prihvatiti praksu (35 %) ili raditi honorarno (41 %). Volontiranje, s druge strane, razmatra tek 6 % ispitanika.
O istraživanju
U istraživanju je sudjelovalo više od 5.600 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije, od čega je više od 700 ispitanika iz Hrvatske. Od hrvatskih sudionika, 74 % je zaposlenih, 25 % nezaposlenih, dok se svega 2 % još školuje. Među ispitanicima iz Hrvatske, 83 % čine žene, dok muškarci sudjeluju s udjelom od 17 %. Dobna struktura pokazuje da je najveći broj ispitanika stariji od 45 godina (51 %), dok su oni u dobi od 36 do 45 godina zastupljeni s 28 %. Mlađi od 35 godina čine 21 % ispitanika. Najveći broj sudionika ima završenu srednju školu (57 %), dok 31 % ima višu školu ili fakultetsko obrazovanje.