Nejednakost u bogatstvu diljem Europe je izrazita, a podaci o imovini po odrasloj osobi otkrivaju jasan jaz između bogatijih i siromašnijih nacija. Neto vrijednost ili bogatstvo definira se kao ukupna vrijednost imovine kućanstva, umanjena za dugove, a obuhvaća financijsku i stvarnu imovinu poput nekretnina, prenosi index.hr
Prema 'Globalnom izvješću o bogatstvu 2025.' koje je objavila tvrtka UBS, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini značajno se razlikovalo u 31 europskoj zemlji, krećući se od 29.923 eura u Turskoj do čak 634.584 eura u Švicarskoj.
Švicarska i Luksemburg na vrhu
Unutar Europske unije, jaz je nešto manji, ali i dalje značajan, s rasponom od 44.568 eura u Rumunjskoj do 523.591 eura u Luksemburgu. Švicarska i Luksemburg jedine su zemlje u kojima prosječno bogatstvo po odrasloj osobi prelazi 500.000 eura. Na trećem mjestu nalazi se Danska s 444.898 eura.
Prosječno bogatstvo veće od 300.000 eura zabilježeno je i u Nizozemskoj (342.477 eura), Norveškoj (340.364 eura), Belgiji (322.805 eura), Ujedinjenom Kraljevstvu (313.840 eura) i Švedskoj (308.935 eura).
To Ujedinjeno Kraljevstvo čini najbogatijim među pet najvećih europskih gospodarstava, dok je Italija na začelju s prosječnim bogatstvom od 198.321 eura. Za usporedbu, u Francuskoj taj iznos je 278.550 eura, u Njemačkoj 237.172 eura, a u Španjolskoj 215.945 eura.
Hrvatska u sredini
U više od trećine analiziranih zemalja prosječno bogatstvo po odrasloj osobi niže je od 100.000 eura. U tu skupinu spadaju Latvija (91.783 eura), Češka (86.791 euro), Hrvatska (76.358 eura), Estonija (72.276 eura), Litva (63.189 eura), Slovačka (58.573 eura), Poljska (56.159 eura), Mađarska (55.276 eura), Bugarska (47.798 eura), Rumunjska (44.568 eura) i Turska (29.923 eura).
U izvješću se napominje da i prosječno i medijalno bogatstvo imaju svoja ograničenja te mogu dati vrlo različite rezultate. Medijan predstavlja točnu srednju vrijednost u raspodjeli bogatstva, odnosno vrijednost koja dijeli stanovništvo na dvije jednake polovice.