Radnik je uredno predao liječničku potvrdu kojom je opravdao svoje bolovanje. No, ubrzo nakon toga, njegov ga je poslodavac kontaktirao i zatražio da vrati radnu odjeću, prenosi N1.
Nije dugo trebalo da otkrije kako je tvrtka otišla i korak dalje – vodoinstalater je bio retroaktivno odjavljen s posla, od samog dana početka bolovanja.
Otkaz bez upozorenja – i bez osnove
Ono što je dodatno pogoršalo situaciju jest činjenica da je otkaz uručen bez prethodne opomene, što je protivno zakonskim procedurama u Austriji. Poslodavac je kao razlog naveo navodne „nedostatke u radu“, no nije predočio nikakve konkretne dokaze.
U pomoć uskače Radnička komora
Slučaj je preuzela Radnička komora (Arbeiterkammer) Donje Austrije, koja je nakon pravne analize utvrdila da je otkaz nezakonit. U snažnoj pravnoj borbi s poslodavcem, AK je za svog člana uspjela ishoditi odštetu u iznosu većem od 9.200 eura.
Taj iznos pokriva zaostale plaće, naknade i druge iznose koji su mladiću pripadali temeljem ugovora. Voditelj podružnice AK-a u Mistelbachu, Rudolf Westermayer, oštro je kritizirao ovakvu praksu i poručio koliko je važno da radnici u ovakvim slučajevima zatraže pravnu pomoć.
Nije jedini slučaj
Ovaj slučaj nije izoliran.
Slično je prošao i jedan student prava iz Münchena koji je također dobio nezakoniti otkaz nakon što je s kolegama planirao osnovati radničko vijeće u poznatom restoranu. Sud mu je dodijelio 100.000 eura odštete i obvezao poslodavca da mu se pismeno ispriča.
Što treba znati o izvanrednim otkazima?
Izvanredni, odnosno fristlos otkazi, dopušteni su samo ako poslodavac ima za to opravdan razlog koji čini daljnji radni odnos nepodnošljivim. To mogu biti ozbiljni propusti poput krađe, zlostavljanja kolega, opasnog ponašanja ili teških povreda radne discipline. Bolovanje s urednom potvrdom to sigurno nije.
Prema austrijskom zakonu, otkaz mora biti uručen najkasnije dva tjedna nakon što poslodavac sazna za razlog, a radnik ima pravo pravno osporiti otkaz u roku od tri tjedna.
Kako je bolovanje regulirano u hrvatskom zakonodavstvu?
Prava radnika:
- Tijekom prvih 42 dana bolovanja naknadu plaće isplaćuje poslodavac (u visini propisanoj internim aktima, kolektivnim ugovorom ili Zakonom o radu). Nakon toga, naknadu preuzima HZZO (u pravilu 70% prosječne plaće, može biti i više kod ozljede na radu).
Odnos bolovanja i izvanrednog otkaza
Bolovanje ne štiti automatski od otkaza, ali:
- Zakon brani diskriminaciju: Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu isključivo zato što je radnik na bolovanju (čl. 34. i 112. ZOR-a).
Ako bi otkaz bio motiviran bolovanjem, to može predstavljati protupravni otkaz i osnovu za tužbu za vraćanje na posao i naknadu štete.
Moguće situacije za izvanredni otkaz za vrijeme bolovanja:
- Ako radnik zloupotrebljava bolovanje (npr. radi "na crno", obavlja fizičke poslove, putuje u inozemstvo bez dozvole liječnika).
- Ako radnik ne dostavi potvrdu o bolovanju u roku ili ne surađuje s liječničkom komisijom.
- Ako se otkrije da je radnik lažno prijavio bolest.
Izvor: N1
