Jeste li se ikada zapitali kada je nastao pojam generacijskog jaza? Vraća nas u šezdesete godine prošlog stoljeća, kada se baby boom generacija, rođena nakon Drugog svjetskog rata, pobunila protiv tradicionalnih vrijednosti svojih roditelja. Ironično, sada su upravo oni ta starija generacija, čije su vrijednosti kasnije osporile sve nove generacije – X, Y i Z.
Ova povijesna perspektiva samo potvrđuje jednu neizbježnu činjenicu - svaka nova generacija donosi promjene. Vrijednosti evoluiraju, norme se preispituju, a ciklus se nastavlja. No, kako se sve to odražava na tržište rada? Koje generacije trenutno čine radnu snagu, po čemu se razlikuju i što očekuju od poslodavaca?
Baby Boomeri (rođeni između 1946. i 1964.)
Iako su statistički već pri kraju svojih karijera, mnogi pripadnici ove generacije i dalje zauzimaju rukovodeće pozicije. Njihovo iskustvo, temeljito poznavanje poslovanja i radne etike čine ih ključnim igračima, ali istovremeno nisu skloni brzim promjenama i usvajanju novih tehnologija.
Za njih je rad dugoročna obveza, a lojalnost i predanost poslu najvažnije vrijednosti. Moderni benefiti, poput rada na daljinu ili fleksibilnog radnog vremena, za njih su uglavnom nebitni – navikli su na klasično radno okruženje i jasno definirane hijerarhije.
Generacija X (rođeni između 1965. i 1980.)
Ova generacija predstavlja prijelaz između tradicionalnog i modernog pristupa radu. Iako nisu odrasli uz digitalne tehnologije, uspješno su ih prihvatili i prilagodili se novim načinima poslovanja.
Generacija X je pragmatična – cijeni stabilnost, ali također prepoznaje vrijednost fleksibilnosti. Za razliku od boomera, manje su skloni ostati cijeli radni vijek u jednoj tvrtki, ali također ne mijenjaju poslove olako, kao što to čini generacija Z. Ne očekujte da će ih impresionirati timski izleti ili besplatni satovi joge – za njih su konkretni rezultati i profesionalni razvoj ključni faktori zadovoljstva na poslu.
Cijeli sadržaj pročitajte na Alma Career Croatia blogu!
