Objašnjavaju i metodologiju kojom su došli do tog prijedloga - da inflacija (HICP) u 2026. iznosi oko 4 posto, a realna promjena produktivnosti minus 0,5 posto te je zato predloženo usklađivanje 4 posto minus 0,5 posto jednako 3,5 posto, prenosi vijesti.hrt.hr.
Iznos je blizak orijentirima od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne bruto plaće za prvih sedam mjeseci 2026. (oko 1.082 i 1.089 eura).
Ključnim u tom određivanju drže da je minimalna plaća snažno porasla između 2019. i 2026., za 107 posto, za razliku od 32 posto u EU i kumulativne inflacije od 33,8 posto.
Iznose i podatak da je prema kupovnoj moći po satu, Hrvatska 11. među 22 članice EU sa zakonskim minimalcem te da daljnji rast mora imati uporište u produktivnosti, pri čemu HUP upozorava da produktivnost po satu doseže oko 63 posto prosjeka EU.
- Brži rast troška rada ugrožava ulaganja, konkurentnost i radna mjesta, osobito u radno intenzivnim djelatnostima s niskim maržama.
Učinak se prenosi na cijelu strukturu plaća jer povećanje minimalca stvara pritisak na više platne razrede kroz tzv. efekt harmonike, pri čemu HUP ističe i pad zaposlenosti u prerađivačkoj industriji od 1,4 posto u 2025. te od 4,8 posto u prvih sedam mjeseci 2026.
- Najniža primanja treba zaštititi od poreza na dohodak pa se predlaže trajno vezivanje osnovnog osobnog odbitka uz minimalnu bruto I plaću umanjenu za obvezne mirovinske doprinose. Problem je sve izraženiji jer osobni odbitak već dugo ne prati rast minimalne plaće. U 2017. iznosio je 145 posto neto minimalne plaće, dok je taj odnos 2025. pao na 79,5 posto, a 2026. na samo 75 posto, čime je porezni štit zaposlenih s najnižim primanjima znatno oslabljen. Stoga se za razinu minimalca iz 2026. predlaže usklađivanje osobnog odbitka sa 600, na približno 840 eura ili za 40 posto više.
HUP poručuje i da usklađivanje treba učiniti predvidljivim te zagovara automatsku formulu prema kojoj bi se inflaciji pridodavala realna promjena produktivnosti.
Traže i transparentnost modela izračuna minimalne plaće te da treba biti depolitiziran, a dodaju i da uvođenje Registra stanovništva otvara prostor za preciznije usmjeravanje socijalnih prava prema stvarnom dohodovnom i imovinskom statusu kućanstava, umjesto da se socijalna politika dominantno vodi preko cijene rada.
Predlažu i dodatne mjere da se razmotri minimalna satnica, izdvoji stanka za odmor iz radnog vremena, smanji i ograniči teret bolovanja za poslodavce, suzbijaju medicinski neopravdana bolovanja, vrati olakšice za mlade na režim prije 1. siječnja 2025., porezno rasterete srednje i više plaće.