Plaće rasle, ali i cijene hrane: Evo gdje je radnicima ostalo više u novčaniku
Novosti s tržišta rada

Plaće rasle, ali i cijene hrane: Evo gdje je radnicima ostalo više u novčaniku

29. 09. 2026.

Cijene hrane u EU porasle su 34 posto u pet godina, no u većini analiziranih zemalja minimalne plaće rasle su dovoljno brzo da povećaju kupovnu moć radnika.

Cijene hrane diljem Europe snažno su porasle tijekom posljednjih pet godina, no u većini od 26 zemalja koje je analizirao Euronews minimalne plaće rasle su još brže, prenosi N1.

Malta je jedna od iznimaka. Radnik koji ondje prima minimalnu plaću danas svojom bruto plaćom može kupiti oko šest posto manje hrane nego prije pet godina, unatoč rastu plaće. Kupovna moć kada je riječ o hrani pala je i radnicima na minimalnoj plaći u Španjolskoj i Francuskoj.

Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji porasle su za 34 posto između kolovoza 2021. i kolovoza 2026. godine. Najveći rast u EU-u zabilježila je Mađarska, čak 57 posto, a slijede Bugarska s 54 i Rumunjska s 53 posto. Najmanji rast zabilježen je na Cipru, 21 posto.

U široj skupini od 35 europskih zemalja najmanje poskupljenje zabilježila je Švicarska, svega pet posto.

Turska se izrazito izdvaja od ostalih zemalja. Cijene hrane i bezalkoholnih pića ondje su u istom razdoblju porasle čak 752 posto.

Tako velik rast cijena u Turskoj posljedica je višegodišnje visoke inflacije, koju je dijelom potaknuo snažan pad vrijednosti lire, zbog čega su poskupjeli uvozna roba i sirovine. Padu lire djelomično je pridonio niz smanjenja kamatnih stopa koji je započeo 2021. godine, unatoč rastu inflacije. Niže kamatne stope smanjile su privlačnost lire, što je dodatno pritisnulo njezinu vrijednost. Turska je 2023. promijenila takvu politiku i snažno podignula kamatne stope, ali cijene su nastavile rasti.

U Europskoj uniji cijene hrane rasle su i prije nego što je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Rat je dodatno pojačao pritisak jer su porasli troškovi energije, gnojiva i prijevoza, a došlo je i do poremećaja na poljoprivrednim tržištima. Ti su se troškovi potom prelili na cijene u trgovinama.

Među najvećim gospodarstvima EU-a, cijene hrane između kolovoza 2021. i kolovoza 2026. porasle su za 25 posto u Francuskoj, 30 posto u Italiji, 34 posto u Njemačkoj te 35 posto u Španjolskoj.


Kako su se kretale minimalne plaće?

Mjesečne bruto minimalne plaće također su tijekom istog razdoblja porasle u brojnim europskim zemljama koje imaju zakonom propisanu minimalnu plaću.

Najveći rast u Europskoj uniji zabilježila je Mađarska, čak 93 posto. Minimalna plaća u Njemačkoj porasla je za 46 posto, u Španjolskoj za 29, a u Francuskoj za 20 posto. Promjene su izračunate u nacionalnim valutama.

Među svim uspoređenim zemljama najveći rast ponovno je zabilježila Turska, gdje je minimalna plaća tijekom pet godina porasla čak 823 posto. Minimalne plaće više su se nego udvostručile i u Srbiji, gdje su porasle za 103 posto, te Crnoj Gori, za 102 posto.

Međutim, veća plaća ne znači nužno da si radnici mogu priuštiti i više hrane. Usporedba pokazuje koliko se hrane moglo kupiti jednom mjesečnom bruto minimalnom plaćom u kolovozu 2021., a koliko u kolovozu 2026. godine. Ne pokazuje koliko je novca radnicima ostajalo za hranu nakon plaćanja poreza, stanarine i drugih troškova.

Jednostavno oduzimanje postotka rasta cijena hrane od postotka rasta minimalne plaće može dati pogrešnu sliku, osobito u zemljama s visokom inflacijom poput Turske. Usporedba količine hrane koja se mogla kupiti plaćom u oba promatrana razdoblja pruža jasniju sliku.

U tri od 26 analiziranih zemalja radnicima na minimalnoj plaći pala je kupovna moć kada se usporedi s cijenama hrane.

Najveći pad zabilježen je na Malti, šest posto. Radnik na minimalnoj plaći koji je u kolovozu 2021. mogao kupiti 100 košarica hrane, u kolovozu 2026. mogao je kupiti samo 94. Slijede Španjolska s padom od pet posto i Francuska s četiri posto.

Srbija i Crna Gora zabilježile su najveći rast količine hrane koja se može kupiti minimalnom plaćom, čak 37 posto. Drugim riječima, radnik koji je minimalnom plaćom u kolovozu 2021. mogao kupiti 100 košarica hrane, u kolovozu 2026. mogao ih je kupiti 137.

Hrvatska, Albanija, Rumunjska, Mađarska, Bugarska i Litva također su zabilježile rast veći od 20 posto.

Kupovna moć minimalne plaće u odnosu na cijene hrane porasla je za 10 posto u Irskoj, devet posto u Njemačkoj, sedam posto u Grčkoj, šest posto u Belgiji i Nizozemskoj te tri posto u Portugalu.

U Turskoj je minimalna plaća porasla za 823 posto, dok su cijene hrane porasle za 752 posto. Razlika iznosi 71 postotni bod, ali kupovna moć kada je riječ o hrani porasla je samo osam posto. I plaće i cijene hrane snažno su rasle izraženo u lirama, pri čemu su plaće rasle nešto brže.

Od siječnja 2024. minimalna plaća raste brže od cijena hrane, pa radnici njome mogu kupiti više hrane nego na početku promatranog razdoblja.