Najnoviji podaci o broju izdanih dozvola za strane radnike samo potvrđuju osjetno usporavanje. U prvih deset mjeseci ukupno ih je izdano nešto više od 149 tisuća ili 27,7 tisuća manje od gotovo 177 tisuća u istom razdoblju prošle godine, što je na tragu procjena da bi nakon više od 206 tisuća u 2024. ove godine njihov broj mogao pasti ispod 180 tisuća, prenosi poslovni.hr.
Stroža pravila
Osim 15-postotnog smanjenja ukupnog broja, najnoviji podaci MUP-a dodatno su potvrdili i trend postupnog smanjenja udjela pozitivnih rješenja za nova zapošljavanja državljana tzv. trećih zemalja (izvan EU). Takvih je ove godine za gotovo 40 tisuća manje nego lani (73 prema lanjskih gotovo 113 tisuća), čime je njihov udjel pao ispod 50 posto, u prvom redu na račun porasta produljenja dozvola (u odnosu na lani više ih je za oko 9400), a u nešto manjoj mjeri i onih za sezonski rad, kojih je ove godine oko 2450 više. Promatraju li se samo radne dozvole izdane tijekom listopada, taj je trend samo izraženiji.
Od ukupno nešto manje od 13 tisuća dozvola, tek 4400 ili jedna od tri odnosila se na nova zapošljavanja, dok su u 8170 slučajeva posrijedi bila produljenja, a oko 400 ih je ishođeno za sezonske poslove. Kad je riječ o djelatnostima koje već uobičajeno najčešće posežu za uvozom radne snage, tijekom proteklog mjeseca brojem dozvola prednjačili su poslodavci iz građevinskog sektora (više od trećine svih dozvola), s tim da je, kumulativno gledano, ove godine turističko-ugostiteljski sektor preuzeo prvo mjesto po broju dozvola, i to upravo od građevinara.
Jedan od razloga kojima se objašnjava usporavanje dinamike dozvola za strane radnike izvan Unije je to što su od ožujka ove godine na snazi postrožena pravila izdavanja dozvola u Zakonu o strancima. Iako se općenito smatra da je novom regulativom uvedeno više reda u sferi agencija i poslodavaca u pogledu zahtjeva i procedura pri uvozu radnika, sporadično se iz tih redova čuju prigovori o trajanju procedura odobrenja, a među najglasnijima su u novije vrijeme bili prijevoznici u vezi sa zapošljavanjima vozača, koji nisu na listi deficitarnih zanimanja.
Najzastupljenije djelatnosti
Uz strože provjere, pad broja izdanih dozvola dijelom se pripisuje i rastu plaća zbog čega pojedini poslovi postaju zanimljiviji i domaćim radnicima, a tu je i trend rasta broja umirovljenika koji se uz mirovinu odlučuju i na rad na pola radnog vremena. Uza sve, postupno jenjavaju i aktivnosti konstrukcijske obnove, a time i potrebe za nekvalificiranim radnicima na pomoćnim poslovima.
U građevinarstvu se ove godine bilježi i najveće smanjenje broja dozvola: u prvih deset mjeseci izdano ih je gotovo 30 posto manje (44,9 naspram lanjskih 63,3 tisuće). Od pet najzastupljenijih djelatnosti u smislu radnih dozvola za strane radnike ove godine povećanje se bilježi samo u trgovini. Isto tako, više dozvola ove godine izdano je samo za Filipince (povećanje za 21 posto, na 14,5 tisuća) koji se često zapošljavaju upravo u sektoru trgovine. Iako i dalje najviše radnika izvan EU koji rade u Hrvatskoj dolazi iz Bosne i Hercegovine, za njih je broj dozvola pao za gotovo 16 posto (na 28,2 tisuće), čime se broj onih za Nepalce, koji je pao za samo pet posto, gotovo izjednačio (27,4 tisuće) s državljanima BiH.
Najizraženiji pad evidentiran na dozvolama za radnike iz Bangladeša; s 11,2 tisuće u prvih deset mjeseci prošle godine ove godine sveden je na manje od 2,9 tisuća. Ove je godine smanjen i postotak pozitivnih mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za dozvolu za boravak i rad stranih radnika. Od ukupno 128,6 tisuća dosad obrađenih zahtjeva takvo je dano za 71 posto, nasuprot lanjskih gotovo 87 posto.
HZZ uz najtraženija zanimanja za koja su izdana pozitivna mišljenja objavljuje i iznose prosječne bruto plaće. Najbolje plaćeni među njima su npr. poslovi kuhara (nešto više od 3700 radnika) za koje je prosječan bruto ove godine 1252 eura, što je u prosjeku za 200 eura više nego lani, kad je za te poslove HZZ izdao pozitivna mišljenja za nešto više od osam tisuća radnika.