Njemačka razmatra podizanje dobi za mirovinu na 73 godine
Novosti s tržišta rada

Njemačka razmatra podizanje dobi za mirovinu na 73 godine

07. 10. 2025.

Nakon Danske, i Njemačka bi mogla uvesti model fleksibilne mirovine temeljen na životnom vijeku – i to do 73. godine.

Nakon što je ministrica gospodarstva Katherina Reiche (52, CDU) svojim prijedlogom o produljenju radnog vijeka do 70. godine izazvala pravu buru u javnosti, njezin novooformljeni “znanstveni savjetodavni krug” otišao je korak dalje. Prema najnovijem izvještaju koji su ekonomisti predstavili u ponedjeljak, Nijemci bi uskoro mogli raditi čak do 73. godine kako bi se mirovinski sustav spasio od potpunog kolapsa, prenosi poslovni.hr.

Stručnjaci upozoravaju da se Njemačka nalazi pred ogromnim ekonomskim izazovima. “Gospodarska proizvodnja godinama stagnira, dok usporedive ekonomije bilježe znatno dinamičniji rast,” navode ekonomisti.
Kao ključne uzroke identificirali su dva problema: nedovoljan rast produktivnosti i duboke strukturne demografske probleme. Jednostavnije rečeno, poruka je da Nijemci nisu dovoljno produktivni i da će, uz starenje stanovništva, morati raditi znatno duže.

“Morat ćemo raditi više ako želimo očuvati opseg socijalnog osiguranja, a da pritom ne ostavimo još veći teret budućim generacijama. Dob za odlazak u mirovinu mora biti vezana uz očekivani životni vijek,” stoji u studiji koju je naručilo ministarstvo na čijem je čelu ministrica iz Kršćansko-demokratske unije (CDU). Kao ogledni primjer za svoje radikalne zahtjeve, stručnjaci su naveli susjednu Dansku, gdje je upravo takav model već na snazi – dob za umirovljenje izravno je povezana s prosječnim životnim vijekom.

Unatoč tome što ima “bolju demografsku sliku” (manji stupanj starenja stanovništva) od Njemačke, Danska će do 2040. godine podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 70 godina. Ova odluka, koja je donesena velikom većinom u parlamentu, odnosi se na sve danske državljane rođene nakon 31. prosinca 1970. godine.

Proces prilagodbe u Danskoj započeo je još 2006. godine, kada je dob za umirovljenje iznosila 65 godina. Zanimljivo je da se taj mehanizam održao posljednja dva desetljeća unatoč promjenama različitih koalicijskih vlada, uključujući i sadašnju vladu pod vodstvom socijaldemokrata. Zaključak stručnog vijeća je stoga nedvosmislen – pritisak na njemački socijalni i mirovinski sustav raste, a odgađanje bolnih rezova više nije opcija.