Međunarodno istraživanje koje će ovog tjedna biti predstavljeno na Europskom kongresu o pretilosti u Istanbulu usporedilo je obrasce rada i prevalenciju pretilosti u 33 zemlje OECD-a u razdoblju od 1990. do 2022. godine, prenosi HRmagazine.
Zemlje poput SAD-a, Meksika i Kolumbije, koje imaju duže godišnje radno vrijeme, također bilježe više stope pretilosti, iako zemlje sjeverne Europe u prosjeku konzumiraju više energije i masnoća nego zemlje Latinske Amerike.
Istraživanje je pokazalo da je smanjenje godišnjeg broja radnih sati za 1 % povezano sa smanjenjem stope pretilosti za 0,16 %.
Prema podacima NHS-a, tri od deset Britanaca starijih od 16 godina žive s pretilošću. Analiza Daily Maila zaključila je da bi četverodnevni radni tjedan mogao biti povezan s oko pola milijuna manje pretilih osoba.
Istraživači upozoravaju da studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu te da razina prihoda različitih zemalja može biti još jedan ključni faktor.
„Situacija je mnogo složenija nego što ovo istraživanje sugerira“, izjavila je Frances Cushway, osnivačica i direktorica konzultantske tvrtke The Maternity Coach, za HR magazine.
Cushway je rekla: „Da, način na koji radimo apsolutno utječe na naše zdravlje i dobrobit, uključujući tjelesnu težinu, ali samo smanjenje broja radnih dana vjerojatno neće samo po sebi riješiti problem.
Pretilost je pod utjecajem brojnih čimbenika, uključujući stres, san, radno opterećenje i sve sjedilačkiji način života.
Redovite pauze za kretanje tijekom dana, koje mogu pozitivno utjecati i na zdravlje i na produktivnost, vjerojatnije će smanjiti rizik od pretilosti nego samo prelazak na četverodnevni radni tjedan.“
Emelie Fritz, direktorica za dobrobit zaposlenika u aplikaciji za prehranu Lifesum, složila se s time te izjavila za HR magazine: „Četverodnevni radni tjedan može smanjiti vremenski pritisak i stres te potaknuti bolje navike, ali nije samostalno rješenje. Ishodi ovise o širim kulturnim i organizacijskim promjenama.
Poslodavci nisu jedini odgovorni za pretilost, ali snažno utječu na uvjete koji oblikuju zdravlje zaposlenika. Radno opterećenje, stres, autonomija i pristup zdravijoj hrani utječu na svakodnevno ponašanje.
Iz perspektive ljudskih resursa, manje je riječ o traženju odgovornosti, a više o uklanjanju prepreka koje otežavaju održavanje zdravijih rutina.“
Kako bi potaknula održivu produktivnost, Cushway je predložila da poslodavci uvedu jednostavne promjene poput kraćih sastanaka i pauza za kretanje.
Caroline Walsh, izvršna potpredsjednica za ljudske resurse u konzultantskoj tvrtki Gartner, rekla je za HR magazine: „Veća fleksibilnost može pomoći zaposlenicima da bolje upravljaju obvezama skrbi, podržati zdraviji način života te smanjiti financijske i vremenske pritiske povezane s putovanjem na posao i dolaskom u ured.
Veća kontrola nad radnim rasporedom zaposlenicima može dati više vremena za tjelovježbu, odmor i osobnu dobrobit, što potom može pridonijeti boljoj produktivnosti na poslu.“
Walsh je također istaknula da četverodnevni radni tjedan nije praktičan za svaku tvrtku: „Umjesto usvajanja jednog modela, poslodavci bi mogli imati najviše koristi od stvaranja fleksibilnih radnih aranžmana koji podržavaju i dobrobit zaposlenika i organizacijsku učinkovitost.“
Povezanost dugog radnog vremena, stresa i lošeg zdravlja ne bi trebala iznenaditi poslodavce, rekla je Louise Boyer, globalna direktorica za ljude u tehnološkoj tvrtki Interlink, za HR magazine.
Boyer je objasnila: „U Interlinku smo prešli na 32-satni, četverodnevni radni tjedan jer smo željeli zaposlenicima omogućiti stvarnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a ne samo sažeti isti pritisak u manje dana.
Svi rade od ponedjeljka do četvrtka, od 9 do 17:30, dok je petak globalni slobodan dan. Taj trodnevni vikend ljudima daje pravo vrijeme za oporavak, obitelj, vježbanje, obavljanje privatnih obveza ili jednostavno odmor.“
Važno je naglasiti da to nije bila preko noći uvedena HR inicijativa, dodala je Boyer: „Prijelaz smo uvodili postupno tijekom 18 mjeseci, preispitali procese od početka do kraja, analizirali gdje tehnologija može pojednostaviti rad i osigurali da kvaliteta usluge prema klijentima ne pati.
Namjerno smo izbjegli sažete radne sate jer bi traženje od ljudi da uguraju pet radnih dana u četiri potpuno promašilo smisao cijele ideje.“
Ne bi svaka organizacija trebala prijeći na četverodnevni radni tjedan, zaključila je Boyer. Umjesto pitanja mogu li zaposlenici biti produktivni u manje sati, savjetovala je liderima da grade kulturu koja daje prioritet dobrobiti zaposlenika.