Nedavno istraživanje Alma Career Croatia, tvrtke poznate po portalu MojPosao, pokazalo je da ljubavne veze na poslu nisu nikakva rijetkost. Više od polovice ispitanika (52%) barem je jednom bilo u vezi s kolegom ili kolegicom, a dobar dio onih koji su takvo iskustvo imali svoju je vezu cijelo vrijeme skrivala od kolega.
No, kada se odmaknemo od pitanja tko se u koga zaljubio i pogledamo kako takvi odnosi utječu na radnu okolinu, stvari postaju nešto složenije.
Kolege da, šef i podređeni ipak su druga priča
Čini se da zaposlenici prilično jasno razlikuju vezu dvoje kolega ravnopravnog položaja od one u kojoj postoji hijerarhijski odnos.
Vezu između kolega koji nisu u odnosu nadređenog i podređenog odobrava 69% ljudi. Kada je jedan partner nadređen drugome, raspoloženje se značajno mijenja. Takvu vezu odobrava svega 27% ispitanika. I razlog nije teško naslutiti.
Naime, više od polovice sudionika istraživanja (56%) smatra da ljubavna veza između nadređene i podređene osobe predstavlja sukob interesa.
Žene su nešto sklonije jasnijem postavljanju granica. Da bi zaposlenici trebali prijaviti vezu ako među partnerima postoji hijerarhijski odnos smatra 47% žena i 35% muškaraca.
Favoriziranje zbog veze
Sumnja da ljubavni odnos može preliti privatno u poslovno očito nije samo hipotetska.
Naime, 47% ljudi je tijekom karijere imalo osjećaj da je netko bio favoriziran zbog ljubavne veze na poslu. Još četvrtina nije bila sigurna je li se takvo nešto događalo, dok je 29% odgovorilo da favoriziranje nije primijetilo.
Među onima koji su prepoznali konkretne primjere favoriziranja, najčešće se spominjalo napredovanje.
Slijede fleksibilnost radnog vremena, ocjenjivanje rada, plaća i benefiti te dodjela projekata. Pojedini ispitanici naveli su i pogodnosti pri odabiru termina godišnjeg odmora te „prekrivanje“ pogrešaka.
Poslodavac se ne bi trebao miješati dok posao ne pati
Unatoč tome, ispitanici vrlo jasno poručuju da ljubavni život zaposlenika ne bi trebao automatski postati stvar poslodavca. Čak 78% ispitanika slaže se da se poslodavci ne bi trebali miješati u privatni život zaposlenika.
No, posljedice prekida odnosa mogu biti ozbiljne. Čak 71% ljudi smatra da prekid ljubavne veze može negativno utjecati na funkcioniranje tima.
Kad bi se našli u voditeljskoj ulozi i saznali za vezu dvoje ljudi u svom timu, više od polovice ljud (53%) tvrdi da bi reagirali tek ako veza počne utjecati na posao. Nešto više od četvrtine (28%) ne bi poduzelo ništa, 10% bi razgovaralo s uključenim osobama, dok bi 6% razmotrilo premještaj jednog od partnera ako postoji sukob interesa.
A pravila? U većini kompanija ih nema
Zanimljivo je da, unatoč svim potencijalnim komplikacijama, većina zaposlenika radi u organizacijama u kojima ljubavni odnosi nisu formalno uređeni.
Gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da njihova organizacija nema pravila koja reguliraju ljubavne veze među zaposlenicima, dok četvrtina (24%) ni ne zna postoje li takva pravila.
Svega 4% navodi da njihova kompanija ima formalna pravila koja vrijede za sve zaposlenike, a još 3% da postoje posebna pravila za odnose nadređenih i podređenih. Kod 4% takvi se odnosi formalno ne zabranjuju, ali ih se neformalno obeshrabruje.
Pritom ni sami zaposlenici nisu sasvim jednoglasni oko potrebe za pravilnicima. Naime, 41% ljudi smatra da bi kompanije trebale imati jasna pravila o vezama među zaposlenicima, dok nešto veći udio, 43%, smatra da bi zaposlenici trebali prijaviti vezu kada među njima postoji hijerarhijski odnos.
Biste li kolegi preporučili vezu s kolegom? Ovisi...
Nakon svega, je li uopće pametno upuštati se u vezu s osobom s kojom dijelimo i ured?
Tek 9% ispitanika bez zadrške bi drugima preporučilo vezu s kolegom ili kolegicom, dok bi ih 28% takav odnos radije savjetovalo izbjegavati.
Najviše ljudi, njih 62%, odabralo je odgovor „ovisi o okolnostima“.
O istraživanju:
U istraživanju portala MojPosao sudjelovalo je više od 450 ispitanika. Najviše ih je rođeno između 1981. i 1995. godine (44%), slijede oni rođeni između 1960. i 1980. godine (40%), zatim ispitanici rođeni nakon 1995. godine (15%), dok je manje od 1% rođeno prije 1960. godine.
Kada je riječ o obrazovanju, 50% ispitanika ima VSS odnosno završen diplomski studij, 31% ima SSS, 16% VŠS ili preddiplomski studij, dok 2% navodi drugi stupanj obrazovanja.