Istraživanje otkriva: Polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla
Ankete i istraživanja

Istraživanje otkriva: Polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla

10. 09. 2026.

Ljubavne veze među kolegama daleko su od rijetke pojave, a mnoge prerastu i u dugotrajne odnose. Ipak, za dio zaposlenih uredska romansa donijela je neugodnosti, probleme na poslu, pa čak i odlazak iz kompanije.

S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije... Simpatija, zaljubljenost ili veza.

Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.

Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom

Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.

Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, čak 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.

Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.

Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture

Iako se uz pojam “uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.

Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).

Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.

Od flerta do nečeg više

Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.

Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.

Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.

Ljubav je privatna stvar... dok kolege ne saznaju

Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.

Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.

Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.
 
Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije. 

Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.

Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.

Slično vrijedi i za svakodnevni posao. 

Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.

O istraživanju:

Najviše je ispitanika rođenih između 1981. i 1995. godine (44 posto), slijede oni rođeni između 1960. i 1980. godine (40 posto), zatim ispitanici rođeni nakon 1995. godine (15 posto), dok je manje od jedan posto rođeno prije 1960. godine. Kada je riječ o obrazovanju, 50 posto ispitanika ima VSS odnosno završen diplomski studij, 31 posto ima SSS, 16 posto VŠS ili preddiplomski studij, dok dva posto navodi drugi stupanj obrazovanja.