Čak četvrtina Europljana opisuje svoju financijsku poziciju kao "nesigurnu", a više od polovice vjeruje da postoji ozbiljan rizik da će ona takva postati u sljedećih nekoliko mjeseci. Čak 80 posto Europljana već donosi teške odluke o vlastitoj potrošnji, rezultati su istraživanja provedenog u šest europskih zemalja.

Francuska neprofitna udruga za borbu protiv siromaštva istraživanje je provela u trenutku kada se Europa bori s rastom životnih troškova, visokim cijenama energenata, podivljalom inflacijom i posljedicama ruskog rata u Ukrajini. Rezultati istraživanja donose sliku “kontinenta na rubu ponora".

Više od polovice (54 posto) od preko 6.000 ispitanika u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji izjavilo je da im je kupovna moć pala u posljednje tri godine, ponajviše zbog viših cijena hrane, goriva, grijanja i stanarine, piše N1.

Najpogođenija je Grčka, gdje 68 posto ispitanika kaže da je njihova kupovna moć pala značajno ili donekle od 2019. To isto je reklo 63 posto ispitanika u Francuskoj, 57 posto u Italiji, 54 posto u Njemačkoj, 48 posto u Britaniji i 38 posto u Poljskoj.

Oko 80 posto istpianih kaže da su već sada prisiljeni donositi značajne kompromise, koji uključuju manje putovanja (62 posto) ili smanjenje grijanja (47 posto). Nekih 42 posto posuđuje novac od prijatelja ili obitelji, 40 posto pronašlo je drugi posao, a 29 posto ispitanih primorano je preskakati obroke.
64 posto ispitanih u svih šest zemalja kaže da u posljednje vrijeme često ili povremeno ne mogu odlučiti gdje još mogu uštedjeti jer su srezali sve troškove koje su mogli, 28 posto kaže da su u minusu već do sredine mjeseca, a 27 posto ispitanih se često ili povremeno boje da će izgubiti svoje domove.

U prosjeku, oko 27 posto ispitanih kaže da je njihova materijalna i financijska situacija nesigurna, objašnjavajući da bi “tek jedan nepredviđeni trošak mogao u potpunosti promijeniti njihov život,” dok 55 posto kaže da su počeli više paziti na troškove.

Budućnost za mnoge izgleda crno. Većina Europljana (55 posto) kaže da osjećaju da će se uskoro suočiti s velikim rizikom od nesigurnosti u sljedećih nekoliko mjeseci. Jedan od pet ispitanih tu mogućnost procjenjuje kao vrlo visoku.

Talijani i Grci su najzabrinutiji, 70, odnosno 68 posto. Oko 47 posto ispitanika u Britaniji kaže da misle da je rizik od nesigurnosti značajan, a tako se izjasnilo 42 ispitanih u Francuskoj.

Roditelji su pogotovo pod pojačanim stresom, pokazalo je istraživanje. Velika većina (72 posto) kaže da su se odrekli vlastitih hobija (76 posto), tretmana u salonima (72 posto) i kupovanja odjeće (72 posto) da bi mogli svojoj djeci priuštiti visoku kvalitetu života.

Gotovo polovica roditelja (48 posto) također kaže da se redovito odriču hrane kako bi mogli nahraniti svoju djecu, a 66 posto kaže da su morali svojoj djeci otkazati neke aktivnosti kao što su izlasci ili odmori.

U prosjeku, oko 49 posto roditelja kaže da su zabrinuti da neće moći ispuniti potrebe svoje djece u budućnosti, a 33 posto kaže da već sada ne mogu svojoj djeci priuštiti raznoliku prehranu.

Studija je pokazala ogromne razlike između zemalja po pitanju najranjivijih društvenih skupina: U Njemačkoj, to su umirovljenici (61 posto), u Italiji su to mladi (57 posto), a u Britaniji samohrani roditelji s djecom (55 posto).

Izvor: N1

Novosti s tržišta rada

Hoće li potražnja za radom pasti u prvom tromjesečju?

Novosti s tržišta rada

Snažna potražnja za radom, traži se za trećinu više radnika no 2019. godine

Novosti s tržišta rada

OVI za veljaču 2023.: Raste broj oglasa u kojima se traži srednja stručna sprema