Obitelji su u pandemiji više štedile i sve više građana radilo je od kuće, što je rezultiralo pojačanom potražnjom za stambenim prostorom i rastom cijena nekretnina u drugom tromjesečju za oko sedam posto, najsnažnijim od 2005. godine.

“Rizici korekcija cijena u srednjoročnom razdoblju znatno su pojačani zbog sve viših procjena u pretjerano visokoj vrijednosti stambenih nekretnina”, navodi ECB u izvješću o financijskoj stabilnosti eurozone koje objavljuje dva puta godišnje.

Građevinski sektor ne može pratiti potražnju, a tržište nekretnina posebno je ‘usijano’ u zemljama poput Njemačke, Francuske i Nizozemske.

“Stanogradnja se oporavlja, ali nedostatna radna snaga, zastoji u globalnim opskrbnim lancima i rast cijena sirovina ograničavaju sposobnost građevinskog sektora da proširi ponudu stambenih objekata, a rezultat je pritisak na rast cijena stambenog prostora”, tumače u ECB-u.

Tržište skupljih komercijalnih nekretnina sada se oporavlja, ali izgledi su “posebno loši” za komercijalne nekretnine niže kvalitete, budući da rad na daljinu, zdravstvena situacija i potražnja za ekološki prihvatljivim nekretninama usmjeravaju potražnju prema skupljem prostoru, dodaju.Rizik

vala stečajeva kompanija istodobno je smanjen u odnosu na prošlu godinu, unatoč ukidanju pojedinih državnih potpora, ističu u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

„Broj kompanija koje ne uspijevaju podmiriti svoje dugove u prosjeku je ispao manji no što su najveći optimisti očekivali na početku pandemije, a broj stečajeva i dalje oko 15 posto manji no što je bio prije pandemije”, priopćio je ECB.

Izvor: Hina

Novosti s tržišta rada

S padom nataliteta, 'gubimo' 20 tisuća ljudi godišnje

Novosti s tržišta rada

Neslužbeni podaci: U Hrvatskoj živi manje od 3,9 milijuna ljudi

Novosti s tržišta rada

Hrvatska je u dva desetljeća ostala bez 235 tisuća stanovnika

Novosti s tržišta rada

Može li mirovinski sustav izdržati demografski slom