Upravno vijeće HZMO-a donijelo je odluku o usklađivanju mirovina.

Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2022. godine povećana je za 2,24 posto. Godina staža u Hrvatskoj tako sada vrijedi 73,13 kuna, što znači da nitko za minimalno 15 godina staža ne može dobiti manje do 1.096 kuna, što je osnovni izračun za najnižu mirovinu.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 2.648 kuna te će usklađivanjem rasti 60 kuna. Ipak, neki će dobiti samo sedam kuna više, a saborski zastupnici čak 235 kuna veću mirovinu.

Kako se računa koliko će biti usklađivanje?

“Na 14. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje održanoj 28. veljače 2022. donesena je Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. siječnja 2022. koja iznosi 73,13 kn, a na temelju objavljenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena i prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za razdoblje od srpnja do prosinca 2021. u odnosu na polugodište koje mu prethodi i podatka o indeksu usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2021″, prenosi portal mirovina.hr.

Budući da je AVM od 1. srpnja 2021. iznosio 71,53 kn, a stopa povećanja AVM-a od 1. siječnja 2022. iznosi 2,24%, novi AVM iznosi 73,13 kune, pojasnili su iz HZMO-a.

Stopa usklađivanja koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne brutoplaće. Ako je udio stope promjene veći od 50%, tada se zbraja 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne brutoplaće.

Udio stope promjene indeksa potrošačkih cijena veći je od 50%, što znači da se stopa godišnjeg rasta mirovina određuje tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne brutoplaće te stopa povećanja iznosi 2,24%.

Odluka o najnižoj i braniteljskoj mirovini

Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju s mirovinom za ožujak, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču 2022.
Na sjednici je donesena i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2022. prema kojoj najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2022. iznosi 73,13 kune, Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja od 1. siječnja 2022. prema kojoj osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 1.674,94 kune te Odluka o faktoru osnovne mirovine od 1. siječnja 2022. koji iznosi 0,75.

Također, donesena je Odluka o visini najniže mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za godinu 2022., koja se od 1. siječnja 2022. određuje u svoti od 2.558,25 kn mjesečno i povećava se za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,4989 kn za svaki dan sudjelovanja hrvatskog branitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru (uz primjenu odgovarajućeg mirovinskog i polaznog faktora prema kojemu je mirovina određena i uz uvjet propisan zakonom) i Odluka o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnog boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu 2021. koja će se primjenjivati na mirovine ostvarene od 1. siječnja 2022.

Izbor: mirovina.hr

Novosti s tržišta rada

Njemačka: na božićnicu se obračunavaju uobičajeni porezi i doprinosi

Ankete i istraživanja

Božićnice pod povećalom: Koga će poslodavci ovih blagdana nagraditi, a kome će ‘čarapa’ ostati prazna?

Novosti s tržišta rada

Kolike božićnice daju kompanije u Hrvatskoj?