Švedski autor, novinar i govornik Andreas Ekström već godinama istražuje kako tehnologija utječe na naše živote, objavljuje Točka na I.
U svojoj knjizi Tiranija praktičnosti (The Tyranny of Convenience) iz 2022. Ekström istražuje cijenu koju društvo plaća za tehnološku ugodu te propituje jesmo li bili u pravu kada smo odlučili zamijeniti privatnost za pametne uređaje.
Ekström vjeruje da će se umjetna inteligencija proširiti na gotovo svaki kutak naše svakodnevice, mijenjajući naše živote „na gotovo svaki zamisliv način“.
Kako bi pokazao kako se taj proces odvija, izdvojio je tri konkretne promjene koje će preoblikovati naše dosadašnje iskustvo.
Umjetna inteligencija rasteretit će nas rutinskih zadataka
Kao prvo, umjetna inteligencija mogla bi nam „pomoći s onim dosadnim“ poslovima u raznim djelatnostima, kaže Ekström. To je ono što najčešće čujemo kada se govori o prednostima umjetne inteligencije.
To može uključivati pisanje izvješća, popunjavanje ugovora i analizu podataka. Automatizacija takvih aktivnosti mogla bi ljudima osloboditi vrijeme za kreativnije poslove i aktivnosti koje uključuju ljudsku interakciju, a umjetna inteligencija ih ne može obavljati.
Ako je, na primjer, prodavač trenutačno opterećen satima papirologije svakog tjedna, „AI sustavi mogu osloboditi to vrijeme za tog stvarno sjajnog prodavača“, omogućujući mu da se bavi onime u čemu je zaista dobar – samom prodajom, tumači Ekström.
Ili bi, na primjer, umjetna inteligencija mogla osloboditi vrijeme hrvatskim liječnicima koje troše na administrativne zadatke, pisanje izvješća, vođenje evidencija i sve ostalo što se od njih danas traži.
Umjetna inteligencija pomoći će ljudima pisati i razumjeti tekstove
Ekström vjeruje da bi umjetna inteligencija mogla promijeniti i način na koji ljudi komuniciraju. Konkretno, mogao bi se promijeniti način na koji tinejdžeri razgovaraju, jer su, kako kaže, „tinejdžeri nesigurni“.
Predviđa da bi tinejdžeri u budućnosti prilikom dopisivanja mogli provlačiti svoje poruke kroz sustave umjetne inteligencije prije slanja kako bi izbjegli pogreške ili kako ne bi rekli nešto pogrešno. Također, primljene poruke će provlačiti kroz sustav umjetne inteligencije kako bi bili sigurni da razumiju što druga osoba zapravo misli.
Zbog toga će poruke biti uglađenije i vjerojatno će manje pokazivati osobnost ili kreativnost pošiljatelja. „Mislim da će se osobnost polako gubiti“, predviđa Ekström.
„Doslovno ćemo imati umjetne inteligencije koje će međusobno razgovarati u ime dvoje nesigurnih četrnaestogodišnjaka“, tumači.
Do neke mjere to se već događa, iako (još uvijek) ne kod većine mladih ljudi. Prema neprofitnoj organizaciji Common Sense Media, 18 posto tinejdžera trenutačno koristi umjetnu inteligenciju kao sugovornika za vježbanje razgovora.
Umjetna inteligencija postat će specijaliziranija i pomoći će ljudima da poboljšaju svoje vještine
Umjetna inteligencija bi s vremenom mogla postati sve specijaliziranija.
Umjesto općih AI botova, imat ćemo posebnu AI za hranu, posebnu AI za ‘uradi sam’ projekte po kući, za radionice s drvom i slično, navodi Ekström. Mogla bi čak kreirati jedinstvene, korak-po-korak videozapise za korisnika, dodaje.
Predviđa kako će nam umjetna inteligencija pomoći da bolje kuhamo i da budemo vještiji u popravku i izradi stvari po kući. S druge strane, očekuje da će se ljudi češće ozlijeđivati prilikom kućnih radova nastojeći da sami obave neke poslove, poput popravka ili postavljanja električnih instalacija.
Što bismo mogli izgubiti tehnološkim napretkom
Neki od ovih tehnoloških pomaka mogli bi imati i loše strane, upozorava švedski futurist.
Na primjer, iako neki od rutinskih zadataka na poslu mogu djelovati kao tlaka, oni mogu biti iskustvo koje vam pomaže izbrusiti vještine i da postanete bolji u svom poslu.
Što se tiče chatbotova koji bi u budućnosti mogli oblikovati način na koji djeca međusobno razgovaraju, važno je da djeca ponekad kažu nešto pogrešno svojim vršnjacima, jer tako uče kako kasnije reći pravu stvar, objašnjava Ekström.
U konačnici, „ono što dobijemo u učinkovitosti, mogli bismo izgubiti u učenju i znanju“, zaključuje Andreas Ekström.