Komentirajući uvođenje poreza na nekretnine, kako prenosi N1, Ljubo Jurčić je rekao da bi, “kako su krenuli, za vladajuće bio poraz da ne uvedu neku vrstu poreza na nekretnine”:
“Samo je pitanje kako je to pripremljeno, odgodili su prezentaciju, pa to još ne vidimo i kakvi će biti efekti.
Prvo pitanje je što je nekretnina, osim one u kojoj stanujemo koja se neće oporezivati. Za sve drugo je pitanje kako ih klasificirati.” – govori Jurčić.
“Ne postoji treće tržište”
Što se tiče nereda na tržištu nekretnina, višak praznih i nemogućnost kupovanja novih: “Prvo bih postavio pitanje kome će prodavati jer oni koji su imali te nekretnine su imali te novce. Oni koji su imali novce su – kupili nekretnine. Ne postoji treće tržište.”, govori Jurčić i izlaže razloge zašto je uopće došlo do eksplozije kupnje nekretnina:
“Prvo zbog poreza, drugo zbog ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, treće je zbog štednje, četvrto zbog sigurnosti ulaganja.”, ističe.
Komentirajući ogroman broj praznih stanova, kojih je po najnovijim informacijama više od 600 tisuća, Jurčić je kazao da se napravila greška pri uvođenju paušalnog poreza na turizam:
“Nismo gledali redistribucijski i relokacijski efekt, a tada smo upozoravali da to nije nikakva turistička, ekonomska ni financijska strategija, nego socijalna mjera gdje se ide linijom manjog otpora.”, govori Ljubo Jurčić i ističe:
“Sigurno će biti nekakvih pomicanja, ali da će doći u godinu-dvije do nekih velikih promjena – neće.”
“Imali smo 38 do 48 posto kupnje nekretnina, stanova od kupaca koji nisu imali hrvatski OIB. Oni su nam povećali potražnju. Moramo pričekati kako će izgledati taj porezni prijedlog”.
Najviše zaposlenih ikad
“Nemamo turističke strategije, porez na turizam je bio ad hoc mjera, linija manjeg otpora. Nemamo ni strategiju stambene politike što utječe na ekonomsku strategiju.”, kritičan je ekonomist.
Imamo najveću zaposlenost ikad, HZMO je zabilježio 1.7 milijun registriranih osiguranika: “Naših 400 tisuća ljudi je otišlo u inozemstvo. Te poslove uglavnom rade strani radnici, a Hrvati ih ne žele raditi. To je super podatak, ali kad gledamo strukturu – vidimo da su najškolovaniji otišli u inozemstvo, a zaposlili smo oko 200 tisuća izvana.”, podsjeća.
Država kao poslodavac
Porasle su plaće u javnom sektoru: “Država će biti poželjniji poslodavac, pogotovo za srednji sloj. Država može uredbom podignuti plaće, kao što je i učinila. Poduzetnici i privatni sektor to ne može, prvo mora podignuti produktivnost.”, ističe ekonomist i daje primjer jednog od najuspješnijih gospodarstava:
“U Kini su najobrazovaniji ljudi išli raditi u državni sektor, još prije dolaska komunizma. Oni su tako radili sposobnu administraciju koja je postala uspješna infrastruktura za ekonomiju.”, objašnjava Jurčić.
Treba imati dobru organizaciju i institucije, ocjenjuje Jurčić i govori: “Pitanje je hoćemo li uhljebiti ljude na veće plaće i da li će te plaće biti u skladu s njihovim sposobnostima. Nužni uvjet je privući većim plaćama sposobnije zaposlenike, a dovoljan uvjet je ministar, premijer koji zna organizirati kako organizirati i što napraviti.”
Porast cijena energenata, plaće preniske
Što nas čeka najesen s rastom cijena struja i plina? Procjenjuje se rast od 10 do 15 posto:
“Oni su nekih 15 posto potrošnje prosječnog čovjeka. Prošlo je vrijeme za regulaciju subvencija tih cijena… To možemo reći za prosječnu europsku plaću, koja je duplo veća od Hrvatske. U tim zemljama nemate potrebu za regulacijom tih cijena. Vlada polako gubi pravo na ispriku; za to vrijeme je mogla imati politike koje bi pokrenule poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, osigurale plaće i da te plaće idu gore. Inflacija koju imamo, nije velika. To je nikakva inflacija u ekonomiji, ali treba pratiti plaće koje su preniske.”, upozorava i dodaje:
“Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju dvije tisuće eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima “nos iznad vode”, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem. ”
Izvor: N1
