S jučerašnjim danom na tzv. crnoj listi poslodavaca koju zbog neprijavljenog rada vodi i javno objavljuje resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, upisano je bilo 717 tvrtki i obrta. To će po svemu sudeći biti i rekordna brojka jer je upravo započela akcija brisanja po novim pravilima Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, po kojima samo Ministarstvo automatizmom eliminira s popisa poduzetnike koji su na listi duže od godinu dana, prenosi poslovni.hr.
Eliminirati uporne prekršitelje
Dosadašnji rok za uklanjanje bio je šest godina, a kako su Poslovnom dnevniku jučer potvrdili u Ministarstvu rada, po novom roku već ovaj tjedan će automatizmom, po službenoj dužnosti, biti uklonjena otprilike polovica upisanih poslodavaca, dakle oko 350.
“Sukcesivno će se brisati i oni poslodavci koji dostave odgovarajuće dokaze o ispunjenju uvjeta koje zahtijevaju izmijenjene zakonske odredbe”, ističu u Ministarstvu rada, koje je na svojim internetskim stranicama objavilo i poziv poslodavcima koji su na temelju inspekcijskog nadzora upisani na crnu listu te imaju priliku na ubrzani postupak brisanja, koji im po novim pravilima stoje na raspolaganju.
Zakon omogućuje poslodavcima da u roku tri dana budu skinuti sa ‘stupa srama’, a visina iznosa kojeg trebaju podmiriti za brisanje ovisi o tome koliko puta su ih inspektori zatekli s neprijavljenim radnicima. Tako za onoga tko je ‘uhvaćen’ prvi put vrijedi kazna od 2650 eura po neprijavljenom zaposlenom radniku, a u slučaju da inspektori kod istog poslodavca utvrde novi prekršaj unutar tri godine od prvoga, kazna se drastično povećava, na 6630 eura po radniku. No, i dalje ima priliku koristiti ubrzano brisanje s liste u roku tri dana. Međutim, kada po treći put u tri godine zateknu neprijavljene radnike, kazna se penje na 8 tisuća eura po zaposlenome, a tvrtka ostaje bez prava na ekspresno brisanje s liste te na njoj ostaje upisan narednih godinu dana, neovisno o tome kako brzo otplati propisanu kaznu. Takvim pristupom država nastoji uvesti reda i eliminirati uporne prekršitelje, jer i dalje ostaje praksa zabrane uvoza strane radne snage i korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja za poslodavce s crne liste.
Za one koji će koristiti mogućnost brzog brisanja, uvjet je da uz zahtjev Državnom inspektoratu dostave dokaz o uplati punog iznosa kazne te dokaz da je radnika prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje. Po dostavi tih potvrda, poslodavci će u roku tri dana biti uklonjeni s crne liste.
Postojanje neslavne crne liste inače će upravo ovih dana obilježiti godinu dana svog postojanja, iako je zakon na temelju kojega se ona izradila donesen prije dvije i pol godine. Prva tvrtka koja je bila upisana na listu neprijavitelja radnika bila je Tabak iz Šibenika, inače osnovana 2017. i bavila se prijevozom, ali je vrlo brzo napustila listu, jer je u međuvremenu nad njom otvoren stečaj i prema službenim podacima brisana je iz sudskog registra. Njezino mjesto preuzela je potom još jedna šibenska tvrtka, Bau Kontakt, koja se bavi ugostiteljstvom i prema zadnjim službenim podacima, ima pet zaposlenih i oko 320 tisuća eura prihoda u prošloj godini. Najnovije ime koje se pojavilo na crnoj listi je obrt za proizvodnju drvenog uglja Šprem iz okolice Našica.
U Ministarstvu rada kažu kako državni inspektori neprijavljeni rad prate na tržištu tijekom cijele godine, no veći intenzitet na terenu se definitivno bilježi tijekom ljetnih mjeseci kada je, zbog sezonskog povećanja gospodarskih aktivnosti, češći i izlazak inspektora. U strukturi utvrđenih slučajeva, kažu, zastupljeniji su sektori ugostiteljstva i graditeljstva, iako se i pregledom liste može utvrditi kako ne manjka neprijavljivanja praktički u svim djelatnostima, uključujući i nevladin sektor i kulturu, a nemali je i broj agencija za posredovanje u zapošljavanju.
Korištenje poticaja
No, zasigurno je uvrštenje na listu najviše ‘boljelo’ poduzetnike u građevinskom i ugostiteljskom sektoru koji su deficitarni s radnicima, a na koje MUP primjenjuje zabranu izdavanja novih dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Sada će i za njih vrijediti kraći ostanak na listi, pa i ekspresno brisanje te automatski mogućnost zapošljavanja radnika iz trećih zemalja i korištenje poticaja HZZ-a.
Resorno ministarstvo već je, pak, davalo do znanja kako će nakon zaživljavanja novih pravila i ubrzanog skidanja s crne liste, brisane prekršitelje državni inspektori imati češće pod nadzorom. Ipak, na temelju interesa tvrtki za brisanje s nepopularnog popisa, u Ministarstvu rada zaključuju kako je za očekivati da će broj poslodavaca koji se zadržavaju na tom popisu u budućnosti biti manji od trenutačnog.