Ljetne temperature sve češće dosežu vrlo visoke razine, 35 ili 40 stupnjeva, što značajno otežava uvjete rada. Pogotovo su ugroženi radnici koji često rade na otvorenom, kao što je to slučaj u graditeljstvu. Obavljanje teškog fizičkog posla na visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti zdravlje i život pa se javljaju inicijative za zakonskim reguliranjem ovog pitanja.
Većina zemalja Europske unije nije zakonski regulirala maksimalne temperature prihvatljive za rad. U Belgiji je, na primjer, najviša temperatura za obavljanje lakšeg fizičkog posla ograničena na 29 stupnjeva. Za srednje teške poslove najviša dozvoljena temperatura iznosi 22 stupnja, a za najteže poslove granica je postavljena na 18 stupnjeva.
Više od 30 posto radnika u Hrvatskoj radi na visokim temperaturama
Sličnu regulativu ima i Mađarska, gdje je za uredske ili lakše fizičke poslove najveća temperatura postavljena na 31 stupanj, a za najteže fizičke poslove na 27 stupnjeva. Izvan EU-a, u susjednoj Crnoj Gori najveća temperatura zraka na kojoj je dozvoljen rad jest 36 stupnjeva.
Prema podacima Eurofounda, europske agencije za poboljšanje uvjeta života i rada, u Hrvatskoj više od 30 posto radnika najmanje četvrtinu radnog vremena provede na visokim temperaturama.
Najugroženiji građevinski radnici, pogotovo stariji
Jasna Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske za N1 kaže da su visokim temperaturama najugroženiji stariji radnici, koji već imaju određene zdravstvene probleme.
“S obzirom na klimatske promjene koje su zahvatile i našu zemlju te u ljetnim mjesecima temperature redovito prelaze 30 i više stupnjeva, naš je stav da je zaštitu radnika na radu u takvim uvjetima potrebno sustavno urediti. Minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama morali bi se propisati zakonom. Obvezna mjera ograničavanja odnosno zabrane rada za vrijeme iznimno visokih temperatura također bi trebala biti uključena kao jedna od propisanih mjera”, kaže Vukšić.
Dodaje i da je zakonsko uređenje uvjeta rada radnika na otvorenom, na visokim temperaturama vide kao jedino moguće i efikasno rješenje. Naime, Vukšić tvrdi da unatoč inicijativama Sindikata, poslodavci nisu zainteresirani urediti to područje kolektivnim ugovorom za graditeljstvo, što bi onda obuhvatilo cijeli sektor.
Veće građevinske tvrtke provode mjere za zaštitu radnika
“Kod poslodavaca gdje smo organizirani i preko povjerenika pratimo provođenje zaštite na radu, za vrijeme velikih vrućina provode posebne mjere zaštite koji rade na otvorenom. Na primjer, skraćuje se radno vrijeme, započinje se s radom u ranijim jutarnjim satima, a u vrijeme, kada su temperature najviše, tijekom dana se ne radi . Neki poslodavci preraspodjeljuju radno vrijeme na način da se tijekom razdoblja iznimno visokih temperatura uopće ne radi”, kaže Vukšić.
Ljubomir Pintarić, predsjednik Odbora za zaštitu na radu pri Sindikatu graditeljstva Hrvatske kaže da je radnicima koji rade na visokim temperaturama nužno osigurati osobnu zaštitnu opremu prilagođenu tim uvjetima, što češće pauze uz što veći unos tekućine te boravak radnika za vrijeme pauze u rashlađenim prostorima. Osim toga, kaže Pintarić, potrebno je educirati radnike o prevenciji i zaštiti od mogućih posljedica rada u takvim uvjetima te ih osposobiti za pružanje prve pomoći.