Programsko rješenje za dvojno iskazivanje cijena uveli smo još u veljači, kad se još nije znalo koji će biti fiksirani tečaj. Na početku smo uzimali srednji tečaj, a sad koristimo fiksirani, koji se navodi u prijedlogu zakona koji će ići na glasanje u Hrvatski sabor. Taj fiksirani tečaj iznosi 7,53450 kuna za jedan euro – za Večernji list objašnjava Dejan Vibović, čija je tvrtka Code-iT klijentima među prvima omogućila da na računima imaju cijene izražene i u kunama i u eurima.
Pošto šalica kave?
Ideju su odmah prihvatili brojni kafići, pekarnice i trgovine pa ih danas ima već oko 400 diljem Hrvatske s takvim računima. No gostima se još ne naplaćuje u eurima.
– Zašto smo s time išli prije roka? Htjeli smo im pomoći da počnu polako razmišljati o zaokruživanjima. To je prvenstveni cilj. Neće netko, na primjer, prodavati kavu za 2,62 ili 1,82 eura, nego će zaokruživati. Ako je kava 10 kuna, to bi bilo 1,32 eura, no vjerujem da nitko neće kavu prodavati po toj cijeni, već je pitanje hoće li je zaokružiti na 1,40 ili 1,30. Išli smo korak naprijed i omogućili klijentima da se polako pripremaju i da ne moraju to raditi zadnjih nekoliko dana prije nego što to postane obvezno – ističe Vibović.
A obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna. Rok je, naime, najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća EU kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura pa, ako Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura za Hrvatsku u srpnju, 30 dana od objave proteći će u kolovozu, a prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi pada 5. rujna. Dvojno iskazivanje je, tumače u HNB-u, ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
Dvije cijene morat će se primjenjivati na cjenicima i promotivnim materijalima, od trgovina do restorana, kafića, hotela, kozmetičkih salona, banaka... I tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora morat će također tako raditi. Način preračunavanja cijena iz nacionalne valute u euro propisan je Uredbom Vijeća EU iz 1997. godine. Cijene se preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije od šest znamenaka.
– Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koja neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro – kažu u HNB-u, u kojem vjeruju da se cijene neće povećati zbog uvođenja eura. Učinak rasta cijena zbog uvođenja eura bit će vrlo blag i jednokratan, a prema iskustvima drugih zemalja, učinak uvođenja eura na inflaciju u novim državama članicama bio je privremen i iznosio je prosječno 0,23 postotna boda.
Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji te Malti i Cipru u 2008. S danom uvođenja eura počinje i razdoblje dvojnog optjecaja u kojem se pri transakcijama gotovim novcem istodobno koriste euro i kuna kao zakonsko sredstvo plaćanja, što će trajati dva tjedna, od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. Za poslovne subjekte koji prekrše zakon prijete kazne od 650 do 13.270 eura. U restoranima i kafićima kažu da još ne znaju kako će zaokruživati cijene.
– Ako pizza stoji 55 kuna, preračunato u eure, to bi bilo 7,29 eura, no pretpostavljam da je nećemo prodavati po toj cijeni, nego ćemo zaokružiti na 7,30. Ne vjerujem da će se vraćati jedan cent, kao što ni sad nemate pizzu koja, recimo, stoji 54,75 kuna – računa jedan poduzetnik.
Gosti i ne primijete
U jednom kafiću u Prelogu kažu da većina gostiju i ne primijeti da su cijene već nekoliko mjeseci navedene i u eurima. Obično se pogleda samo ukupan kunski iznos, a mnogi račun ni ne pogledaju. – Pogledam samo ako je iznos veći od stotinjak kuna, a za kavu, pivo ili sok nikad – kaže gost na terasi u Glavnoj ulici. Zamjena gotovine u kunama za euro moći će se obaviti u bankama i poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od uvođenja eura, a nakon toga moći će se, bez naknade, zamijeniti u HNB-u. Za novčanice nema vremenskog ograničenja, a kovanice će se moći zamijeniti u tri godine. Dovoljno vremena da se isprazne ladice, posude i kasice pa da kuna s vremenom ode u zaborav, kao što je to s austrijskim šilingom, talijanskim lirama...
