Priprema za razgovor za posao danas podrazumijeva puno više od sređenog životopisa i osnovnih informacija o poslodavcu. Bilo da nas čeka intervju preko Zooma ili sastanak uživo, svi redom „guglamo“ tvrtku kako bismo stekli bolji dojam s kime razgovaramo, promišljamo o mogućim pitanjima i uvježbavamo odgovore, biramo što odjenuti da ostavimo pravi dojam…
No, čini se da postoji još jedan faktor koji često previdimo, a mogao bi nam donijeti prednost. Ako nam poslodavac ponudi više termina za intervju, možda bi se isplatilo razmisliti i o tome u koje doba dana ga zakazujemo.
Sredina dana je zlatno vrijeme
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Psychology pokazuje da ljudi u situacijama kada ih se procjenjuje, poput usmenih ispita ili razgovora za posao, imaju bolju izvedbu u središnjem dijelu dana, oko podneva.
Znanstvenici s talijanskog Sveučilišta u Messini analizirali su više od 100.000 rezultata usmenih ispita i otkrili da su studenti imali znatno veće šanse za prolaz oko vremena ručka, a najslabije rezultate postizali su rano ujutro ili kasno poslijepodne.
„Naši podaci pokazuju da se rezultati procjena sustavno mijenjaju tijekom dana, s jasnim vrhuncem oko podneva“, objašnjava prof. Carmelo Mario Vicario, neuroznanstvenik i autor rada. „Studenti su češće prolazili ispite kasno ujutro nego rano ujutro ili kasno popodne.“
Dodaje i: „Vjerujemo da se taj obrazac može odnositi i na razgovore za posao ili bilo koju drugu vrstu procjene zakazane tijekom dana.“
Što je pokazalo istraživanje?
Tim je analizirao 104.552 usmena ispita održana od listopada 2018. do veljače 2020. na 1.243 kolegija.
Na talijanskim sveučilištima usmeni ispiti ključan su oblik ocjenjivanja. Traju 10 do 30 minuta, održavaju se tijekom cijelog dana, a profesori postavljaju pitanja bez prethodne najave.
Kako bi izuzeli težinu ispita (mjereno brojem ECTS bodova), istraživači su posebno gledali utjecaj vremena dana. Rezultati su pokazali:
- Prosječna prolaznost bila je 57 %.
- Najveće šanse za prolaz bile su na ispitima u 11 ili 13 sati.
- Najslabiji rezultati bilježeni su na ispitima u 8, 9, 15 i 16 sati.
- Krivulja uspjeha podsjeća na zvono, s vrhuncem u podne.
„Ova saznanja imaju široke implikacije“, kaže prof. Alessio Avenanti sa Sveučilišta u Bologni, suautor istraživanja.
„Pokazuju kako biološki ritmovi – često zanemareni u kontekstu odlučivanja – mogu suptilno, ali značajno utjecati na ishode važnih procjena.“
Zašto je vrijeme važno
Iako istraživanje nije utvrdilo točan uzrok ovog obrasca, vrhunac u podne poklapa se s ranijim spoznajama da kognitivne sposobnosti rastu tijekom jutra, a opadaju poslije ručka. Mogući razlozi uključuju:
- Pad koncentracije i energije kasnije u danu.
- Profesori, često stariji i skloniji „gu biti umorniji ili manje strpljivi kasnije u danu.
- Većina studenata su mlađe osobe i često „noćne ptice“, pa im rano jutro nije idealno za mentalne zadatke.
jutarnjem tipu“, mo
„Kako bi umanjili učinak doba dana, studenti mogu imati koristi od kvalitetnog sna, izbjegavanja zakazivanja važnih ispita u svojim ‘slabim’ satima te uzimanja mentalnih pauza prije zahtjevnih zadataka“, savjetuje Vicario.
„Za institucije bi pomicanje jutarnjih termina ili grupiranje važnijih ispita kasno ujutro moglo poboljšati rezultate.“
Što to znači za kandidate za posao
Iako se istraživanje bavilo studentima, zaključci se mogu primijeniti i na razgovore za posao. Kao i ispiti, oni uključuju stres, procjenu i subjektivnu prosudbu.
Ako na našu mentalnu oštrinu i emocionalnu stabilnost utječe doba dana, moglo bi biti mudro zakazivati razgovore između 11 i 13 sati, kada su i kandidati i poslodavci vjerojatno na vrhuncu kognitivne forme.
Autori ipak upozoravaju da je potrebno dodatno istraživanje.
„Iako smo kontrolirali težinu ispita, ne možemo u potpunosti isključiti druge čimbenike“, kaže prof. Massimo Mucciardi, glavni autor. „Nismo imali podatke o navikama spavanja, stresu ili kronotipu studenata i profesora. Zato potičemo daljnje studije s fiziološkim ili bihevioralnim mjerenjima kako bismo otkrili mehanizme u pozadini.“
Izvor: newsweek