Što bismo trebali učiniti ako osjećamo da smo pod stresom, ali ljudi očekuju od nas kreativna rješenja? Za početak stvorimo osjećaj psihološke sigurnosti. Umjesto da sebi kažete: „Moram smisliti nešto“, recite sebi: „poigrat ću se s nekim idejama pa što bude“.
Kreativnost pod pritiskom
Pod stresom se naš mozak osjeća „opijenim“ i u takvom je stanju teško doći na zanimljivu ideju. Izgorjeli ste, a kumulativni stres otežava odlučivanje što ćete pojesti za večeru, a kamoli osmišljavanje inovativnih ideja. Ali, ljudi i dalje očekuju da ćete proizvesti kreativna rješenja unatoč vašem trenutnom mentalnom stanju. Ako se nađete u ovakvoj situaciji, ne postoje garancije da će vam mislima zaploviti milijun sjajnih ideja. No, moguće je prema saznanjima o funkcioniranju ljudskog mozga doći do nekih novih rješenja. Za početak, morate se odreći pokušaja da se “natjerate” da smislite nešto kreativno. Ako se već borite sa stresom, prijetnja sebi može dodatno pokrenuti borbu ili bijeg od bilo kakve kreativnosti, piše portal women in adria.
To nas tjera da djelujemo iz primarnog, najmanje kreativnog dijela našeg mozga. Dakle, umjesto da sebi kažemo: “Moram biti kreativan“, bolje je reći sebi nešto poput: “Vidjet ću što će se dogoditi”. Želimo stvoriti osjećaj psihološke sigurnosti kako ne bismo doživjeli iscrpljujući pritisak, piše Harvard business review.
Nakon što ste stvorili psihološku sigurnost, eksperimentirajte s aktivnostima koje mogu pokrenuti stanje “difuznog razmišljanja”. Ova vrsta razmišljanja je ona u kojoj vaš mozak djeluje na labaviji, opušteniji način, nastojeći uspostaviti veze između različitih dijelova vašeg mozga u odnosu na djelovanje u uspostavljenim neuronskim vezama koje se događa u stanju “usredotočenog razmišljanja”.
Dopustite umu kreativnost
Aktivnosti poput šetnje, drijemanja, jedenja ili drugih vrsta pauza prirodno nas dovode u difuzno stanje i otvaraju nam um novim mogućnostima. Kako bismo maksimalno iskoristili prednosti ovih razdoblja, izbjegavajte više zadataka i dopustite svom umu da istraži određenu ideju. Na primjer, svoj mozak možete hraniti ovim vrstama poticaja: Što bi se još moglo napraviti da ova promocija bude uspješna? Ili što bi se moglo dogoditi kada bismo svojim kupcima pristupili na drugačiji način? Otvorenost uma i neosuđivanje kvalitete ili količine misli daje prostor i poticaj kreativnosti.
Saznajte koja vam okruženja prirodno pružaju zadovoljstvo i uronite u njih kako biste dopustili da se jave pozitivne misli. Odvojite se od računala, izađite iz ureda i pođite do najdražeg mjesta gdje vam je um slobodan. Šetnja uz rijeku ili more, zelenilo ili možda samo ispijanje kave u omiljenom kafiću može probuditi uspavanu kreativnost.
Dvije glave bolje od jedne
Ako se još uvijek osjećate zaglavljeni i jednostavno ne možete smisliti nešto novo, možda biste svom mozgu trebali dati više materijala za rad. Ovo bi moglo izgledati kao čitanje na temu, izlet na mjesto gdje možete vidjeti tuđa kreativna rješenja za sličan problem ili razgovor sa stručnjacima. Ponekad gledajući što su drugi ljudi učinili, možete smisliti nove načine pristupa vlastitoj situaciji. Tako možemo povećati potencijal za vlastite zanimljive ideje.
Surađujte s drugima. Izmjenjivanje samostalnog razmišljanja i vremena u grupama pokazuje se najučinkovitijim načinom za razvoj najkreativnijih misli.
Razmislite o sastanku s kolegama, okupite se na kavi s prijateljem ili riješite probleme s konzultantom. Dvije ili više glava mogu raditi bolje od jedne.
Proces razgovora o idejama može potaknuti nove misli i izazvati vaše razmišljanje. Konačno, dajte si vremena. Kada vaš mozak radi punim kapacitetom, možda ćete imati sposobnost osmišljavanja kreativnih misli u hodu. Dovodeći se u pravo mentalno stanje i okruženje, možete pronaći svoju kreativnost, piše Harvard business review.
Izvor: women in adria