Prema zadnjoj analizi, u Europskoj uniji žene dominiraju u honorarnim poslovima. U dobnoj skupini između 15 i 64 godine, 31,3% žena radi honorarno. U istoj je situaciji tek 8,7% muškaraca. Prema statistici, u Hrvatskoj je honorarno zaposleno ukupno 27% ljudi. Od toga, žene čine 30%, a muškarci 25% honorarne radne snage.
Honorarna radna snaga je češće ženska
Ova je razlika najvidljivija u niskokvalificiranim zanimanjima. To znači da 48% honorarno zaposlenih žena radi na poziciji čistačice, kućne pomoćnice ili pomoćne kuharice. Ovim se poslovima bavi 29% honorarno zaposlenih muškaraca.
Slijede zaposleni u uslužnim i prodajnim djelatnostima gdje je 35% žena i 15% muškaraca zaposleno honorarno, te tehnički i stručni suradnici koje čine 26% žena i 7% muškaraca. Najmanja je razlika u postotku honorarno zaposlenih žena i muškaraca na rukovodećim i menadžerskim pozicijama, gdje je razlika manja od 10%.
Jedina država članica EU u kojoj su muškarci češće honorarno zaposleni od žena je Rumunjska – njih 4% u odnosu na 3% žena. Država u kojoj je razlika među honorarnim radnicima po spolu najveća je Nizozemska (63% žena i 24% muškaraca), a slijede Austrija i Njemačka. Zanimljivo je uočiti kako su to također države koje su poznate po brizi o rodnoj ravnopravnosti.
Ženska uloga u ekonomiji je i dalje sekundarna
Iako brojke variraju od države do države, razlozi za odabir honorarnog rada ne razlikuju se značajno. Muškarci koji rade honorarno navode kako je teško naći stalan posao, dok žene navode da im je tako lakše skrbiti o djeci ili starijima. Kraći radni sati općenito se smatraju praktičnim za balansiranje privatnog i poslovnog života, piše Women in Adria.
Drugo je istraživanje, pak, pokazalo da kad muškarac odluči skratiti svoje radno vrijeme kako bi skrbio o vlastitoj djeci, nailazi na osudu okoline, najčešće muških kolega. Također, smanjuje im se mogućnost napredovanja. Kako je muškarčeva rodna uloga biti hranitelj obitelji, na njemu je da radi puno radno vrijeme.
