Odlazak velikog broja pripadnika baby boomer generacije u mirovinu, pad broja stanovnika i slabiji migracijski priljev mogli bi u idućem desetljeću snažno promijeniti način na koji njemačko gospodarstvo funkcionira.
Prema procjenama Instituta njemačkog gospodarstva iz Koelna, IW-a, Njemačka bi do 2036. mogla imati čak 4,3 milijuna radno sposobnih građana manje. Riječ je o znatno nepovoljnijoj procjeni nego prije dvije godine, kada se očekivalo da će se broj ljudi dostupnih tržištu rada smanjiti za oko tri milijuna, piše N1.
Drugim riječima, manjak radnika mogao bi biti veći, brži i dublji nego što se donedavno pretpostavljalo.
Baby boomeri odlaze u mirovinu
Jedan od glavnih razloga za takav demografski pritisak jest umirovljenje brojčano snažne baby boomer generacije. Riječ je o osobama rođenima između 1954. i 1969. godine, kojih je u Njemačkoj oko 20 milijuna.
Do 2036. svi pripadnici te generacije dosegnut će dob za odlazak u mirovinu. To znači da će s tržišta rada postupno otići velik broj iskusnih radnika, stručnjaka i zaposlenika koji su desetljećima nosili ključne industrije, uslužne djelatnosti i javni sektor.
Takav odljev radne snage ne pogađa samo poslodavce koji već danas teško pronalaze zaposlenike. On otvara i šire pitanje održivosti socijalnih sustava, mirovina, zdravstva i ukupne gospodarske produktivnosti.
Stanovnika je sve manje
Problem nije samo u tome što starije generacije odlaze iz svijeta rada. Njemačka se istodobno suočava i s prirodnim padom broja stanovnika. Prema navodima IW-a, u zemlji se svake godine rodi oko 350.000 ljudi manje nego što ih umre.
Dosad je taj negativni prirodni prirast u značajnoj mjeri ublažavalo useljavanje. No migracijski tokovi više ne nadoknađuju demografski manjak u istoj mjeri kao ranije.
Procjene pokazuju da bi broj stanovnika Njemačke do 2040. mogao pasti ispod 82 milijuna. Za najveće europsko gospodarstvo to nije samo statistička promjena, nego signal da će borba za radnike postati jedno od ključnih pitanja budućnosti.
Manje migranata, ali ne i više stručnjaka
Njemačka je posljednjih godina uvela mjere kojima se nastoji snažnije kontrolirati neregulirana migracija. Time je smanjen priljev izbjeglica i tražitelja azila, ali stručnjaci upozoravaju da istodobno nije dovoljno poraslo useljavanje kvalificirane radne snage.
Upravo je to za tržište rada posebno osjetljivo. Ako gospodarstvo gubi milijune radno sposobnih ljudi, a pritom ne uspijeva privući dovoljno radnika s traženim vještinama, manjak zaposlenika može se preliti na proizvodnju, usluge, zdravstvo, građevinu, promet, logistiku i druge sektore.
Poslodavci bi se zbog toga mogli naći u još snažnijoj konkurenciji za radnike. To može značiti veći pritisak na plaće, ulaganja u automatizaciju, fleksibilnije modele rada, dulji ostanak starijih zaposlenika u radnom odnosu i intenzivnije traženje kandidata izvan granica Njemačke.
Kao moguća rješenja navode se kasniji odlazak u mirovinu, bolja aktivacija domaće radne snage, snažnije uključivanje žena i starijih radnika na tržište rada te ciljano privlačenje kvalificiranih stranih radnika.