Rad na daljinu, ili 'od kuće', već je neko vrijeme sastavni dio naše svakodnevice. Čak štoviše, zaposlenici danas gotovo pa računaju na to da će im poslodavci omogućiti barem neki oblik fleksibilnog rada. No, koliko ljudi u Hrvatskoj doista radi na daljinu i postoje li razlike između muškaraca i žena u korištenju takvih aranžmana?
Kako bismo dobili jasniji uvid u to pitanje, provedeno je istraživanje Radnoteža, koje su zajedničkim snagama realizirali Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, i udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Žene češće rade na daljinu nego muškarci
Rezultati istraživanja pokazuju da rad na daljinu trenutno češće koriste žene (50%) nego muškarci (41%). Istodobno, manji udio žena (16%) uopće nema iskustva s radom od kuće, dok je među muškarcima takvih 22%. Ovi podaci upućuju na to da žene češće koriste mogućnosti fleksibilnog rada – bilo zbog veće potrebe, bilo zbog dostupnijih prilika.
Kada je riječ o učestalosti rada na daljinu, većina zaposlenih, bez obzira na spol, odrađuje do 5 dana mjesečno izvan ureda (54% muškaraca i 50% žena). No, razlike postaju izraženije pri duljim periodima rada od kuće: gotovo trećina žena (28%) radi 11 ili više dana mjesečno na daljinu, u usporedbi s tek 15% muškaraca. To upućuje na to da žene u većoj mjeri koriste produžene oblike fleksibilnog rada.
Želje zaposlenih dodatno naglašavaju ovaj trend. Dok svega jedna od deset žena ne želi raditi od kuće, među muškarcima takvih je čak trećina. Također, žene pokazuju veću spremnost za rad od kuće u oba scenarija, i kada je riječ o svakodnevnom radu (18% žena naspram 9% muškaraca), i kada se radi o povremenom radu na daljinu (71% žena naspram 60% muškaraca).
Podaci istraživanja pokazuju da većina zaposlenih, bez obzira na roditeljski status, želi imati mogućnost rada od kuće ili na daljinu barem povremeno. Ipak, određena razlika se primjećuje kada se usporede roditelji i zaposleni bez djece, pa tako 72% roditelja želi ovakav oblik rada, dok je među onima bez djece taj udio nešto niži i iznosi 68%.
Prednosti rada na daljinu
Kada govorimo o prednostima rada od kuće, ispitanici oba spola najčešće ističu izbjegavanje putovanja na posao i lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života. Žene ipak nešto češće naglašavaju ove aspekte (77% i 52%) u odnosu na muškarce (71% i 44%). Među prednostima se ističe i veća vremenska fleksibilnost, koju navodi 43% žena i 29% muškaraca, dok se prostorna fleksibilnost pokazala manje važnom, ali ipak češće spominjanom kod žena (9%) nego muškaraca (4%).
Osim toga, udobnost rada od kuće važna je za obje skupine, pri čemu je nešto više cijene muškarci (40%) nego žene (36%). Žene pak češće ističu da im rad na daljinu pomaže u održavanju koncentracije i većoj produktivnosti (35% naspram 29% muškaraca). Zanimljivo je i da dio muškaraca uopće ne vidi prednosti takvog načina rada – takav stav zauzima gotovo petina ispitanih muškaraca (19%), dok je među ženama to zanemarivo manji udio (6%).
Nedostaci rada od kuće
Među najčešće spominjanim manama rada od kuće nalaze se izoliranost od kolega i narušena ravnoteža poslovnog i privatnog života. I dok žene nešto češće ističu osjećaj izoliranosti (57% u odnosu na 54% muškaraca), muškarci pak češće naglašavaju poteškoće u održavanju ravnoteže (50% naspram 39% žena). Nedostatak odgovarajućeg prostora i/ili opreme za rad podjednako je prisutan problem za oba spola (35% muškaraca i 34% žena).
Muškarci su u većoj mjeri od žena navodili i ometanja u radu zbog drugih članova kućanstva (44% prema 35%). Žene, s druge strane, nešto češće percipiraju negativan utjecaj rada od kuće na mogućnost napredovanja i dobivanja povišica (18% u odnosu na 15% muškaraca). Udaljenost i narušeni odnosi s kolegama doživljavaju se kao izazov kod oba spola, iako ih nešto češće navode muškarci (19% prema 14% žena). Zanimljivo je da dio ispitanika uopće ne vidi nedostatke rada na daljinu – tako smatra 15% žena i 13% muškaraca.
O istraživanju:
Sudjelovalo je više od 300 ispitanika. Većina sudionika istraživanja su žene (85%), dok muškarci čine 15%. Najzastupljenija dobna skupina je 41+ godina, a većina ispitanika ima visoku stručnu spremu, pri čemu je udio žena veći nego muškaraca. Gotovo svi sudionici su zaposleni, većinom u privatnim tvrtkama, s najviše ispitanika iz Zagreba i okolice. Veći dio ispitanika radi u velikim tvrtkama ili institucijama, dok manji udio radi u srednjim i malim organizacijama. Većina ima djecu, s prosječnom dobi djece od 11 godina, pri čemu je udio žena s djecom nešto veći od muškaraca.