Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći (PKM) za 2022. doseže 73 posto prosjeka 27 članica EU-a, a stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iznosi 76 posto tog prosjeka, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Latvije.
DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u četvrtak je objavio najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2020. do 2022. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 156 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 62 posto prosjeka EU.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u PKM-u za 2022. iznosi 73 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 27 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2021. bio je na 70 posto prosjeka u EU, a u 2020. na 65 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliža Hrvatskoj je Latvija, s BDP-om po stanovniku na razini također 73 posto prosjeka. Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2022. zadržao se u širokom rasponu i to od 31 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj do 38 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku u 2022. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka.
Usporedbe radi, u 2021. SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 73 posto prosjeka Unije, a 2020. bio na razini 69 posto tog prosjeka, pokazuju tablice statističkog ureda. Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Estonija, Grčka, Slovačka, Latvija, Mađarska i Bugarska, čiji je raspon između 22 odnosno 31 posto ispod prosjeka Unije. Najbliža Hrvatskoj je Latvija, čiji je SIP po stanovniku također na 76 posto prosjeka, pokazuju tablice.
Izvor: Hina
