U karijeri vrijedi jednostavno pravilo. Ako se ne krećeš naprijed, vrlo vjerojatno ne stojiš na mjestu, nego polako zaostaješ.
Znanje zastarijeva, alati se mijenjaju, pojavljuju se novi načini rada, a poslovi koji su još jučer djelovali sigurno danas se preoblikuju gotovo preko noći. Slično je i u privatnom životu. Rast ne mora uvijek biti velik i dramatičan. Ponekad je dovoljan jedan novi korak, jedna naučena vještina ili jedna promijenjena navika. Važno je da se krećeš.
Posljednjih godina mnogo se govori o umjetnoj inteligenciji, automatizaciji i tehnološkom napretku koji bi dio ljudi mogao ostaviti bez posla. Manje se, međutim, govori o skupini radnika koja će u takvim okolnostima biti znatno sigurnija od ostalih.
To nisu nužno ljudi s najdužim životopisom, najzvučnijom titulom ili najviše diploma. To su ljudi koji kontinuirano ulažu u sebe, prate promjene u svojoj struci, usvajaju nova znanja i spremni su prilagoditi se kada se promijene uvjeti rada.
Poslodavci će takve zaposlenike nastojati zadržati jer ne nude samo ono što znaju danas, nego i sposobnost da nauče ono što će biti potrebno sutra. A čak i ako ostanu bez posla, imaju veću šansu brzo pronaći novu priliku jer na tržište rada ne izlaze samo s dosadašnjim iskustvom, nego i s dokazom da se znaju razvijati.
Drugim riječima, možda ne možeš predvidjeti kako će izgledati tvoj posao za pet godina. Možeš, međutim, razvijati sposobnost da mu se prilagodiš.
Najveći problem često nije volja, nego vrijeme
Većina ljudi svjesna je da bi trebala više ulagati u svoje znanje. Problem nastaje kada tu namjeru treba uklopiti u stvaran život.
Uz posao, tu su obitelj, djeca, partner, prijatelji, kućanske obveze, briga o roditeljima, odlazak liječniku, administracija, kupnja, kuhanje, putovanje na posao, tjelovježba i prijeko potreban odmor. Nakon svega toga ideja o dvosatnom online predavanju često zvuči manje kao prilika za razvoj, a više kao kazna.
Zato učenje uz posao ne treba organizirati prema idealnom životu u kojem imaš nekoliko slobodnih sati dnevno. Treba ga uklopiti u život koji doista živiš.
1. Odredi što točno želiš postići
„Želim naučiti nešto novo” dobra je namjera, ali loš plan.
Prije nego što upišeš tečaj, zapitaj se što želiš postići. Želiš li se bolje služiti Excelom? Naučiti koristiti određeni alat umjetne inteligencije? Poboljšati poslovni engleski? Pripremiti se za voditeljsku poziciju? Promijeniti struku? Dobiti certifikat koji se traži u oglasima za posao?
Što je cilj konkretniji, lakše ćeš pronaći odgovarajuću edukaciju i ostati motiviran.
Primjerice, umjesto cilja „želim biti bolji u digitalnom marketingu”, postavi cilj „u iduća tri mjeseca želim naučiti samostalno postaviti i analizirati osnovnu digitalnu kampanju”. Takav cilj ima jasan ishod i omogućuje ti da pratiš napredak.
2. Biraj edukaciju prema cilju, a ne prema reklami
Nije svaki tečaj dobar samo zato što izgleda profesionalno, traje šest mjeseci ili završava certifikatom.
Prije upisa provjeri program, iskustvo predavača, način izvođenja nastave, količinu praktičnog rada i dojmove prethodnih polaznika. Obrati pozornost i na to odgovara li edukacija tvojoj razini znanja. Previše osnovan tečaj mogao bi ti biti dosadan, dok bi te prezahtjevan program mogao brzo obeshrabriti.
Razmisli i o formatu koji ti odgovara. Nekome će više koristiti nastava uživo jer mu daje strukturu i kontakt s drugim polaznicima. Nekome će više odgovarati online program koji može pratiti vlastitim tempom. Trećoj osobi možda uopće nije potreban višemjesečni tečaj, nego nekoliko kvalitetnih radionica, stručna literatura ili mentorstvo iskusnijeg kolege.
Najskuplja edukacija nije nužno najbolja. Najbolja je ona koju ćeš završiti i čije ćeš znanje doista primijeniti.
3. Ne traži slobodno vrijeme, rezerviraj ga
Slobodno vrijeme rijetko se pojavi samo od sebe. Češće ga zauzme nešto hitno, neočekivano ili jednostavno privlačnije.
Zato učenje planiraj kao i svaki drugi važan sastanak. Odredi kada ćeš učiti, koliko dugo i što ćeš u tom razdoblju napraviti.
Ne moraš odmah rezervirati cijelu večer. Za početak su dovoljna dva termina od 30 ili 45 minuta tjedno. U jednom terminu možeš pogledati lekciju, a u drugom riješiti zadatak ili primijeniti naučeno.
Ako ti raspored često varira, unaprijed odredi nekoliko mogućih termina. Primjerice, glavni termin može biti utorak navečer, a pričuvni subota ujutro. Tako jedan neplanirani događaj neće srušiti cijeli tjedan.
Mali, redoviti koraci obično daju bolje rezultate od povremenih maratonskih pokušaja učenja.
4. Poveži učenje sa stvarnim poslom
Novo znanje najbrže se učvršćuje kada ga odmah primijeniš.
Učiš li izradu prezentacija, primijeni novu tehniku na sljedećem poslovnom sastanku. Pohađaš li edukaciju iz upravljanja projektima, pokušaj jednu metodu testirati na svom trenutačnom zadatku. Učiš li strani jezik, napiši jedan poslovni e-mail ili pripremi kratko izlaganje na tom jeziku.
Praktična primjena pomaže ti da bolje zapamtiš gradivo, ali i da brže vidiš koristi od uloženog vremena.
Uz to, na taj način gradiš konkretne dokaze svojeg napretka. Završeni projekt, poboljšani proces ili uspješno korištenje novog alata često će ti u karijeri vrijediti više od samog certifikata.
5. Razgovaraj s poslodavcem
Mnogi zaposlenici sami financiraju edukacije jer pretpostavljaju da poslodavac neće biti zainteresiran. Ipak, vrijedi razgovarati.
Prije razgovora pripremi jasan prijedlog. Objasni što želiš učiti, koliko edukacija košta, koliko traje i kako bi novo znanje moglo koristiti tvojem timu ili organizaciji. Poslodavcu će biti lakše podržati edukaciju ako vidi konkretnu poslovnu vrijednost.
Možda će financirati cijeli program, dio troška ili ti omogućiti da dio nastave pratiš tijekom radnog vremena. Moguće je i da tvrtka već ima interni budžet za edukacije, pristup platformama za učenje ili dogovorene popuste za zaposlenike.
Naravno, podrška poslodavca podrazumijeva i tvoju odgovornost. Nakon edukacije podijeli korisne informacije s kolegama, predloži poboljšanje procesa ili pokaži kako se novo znanje može primijeniti. Tako edukacija postaje ulaganje od kojeg korist imaš i ti i organizacija.
6. Uključi ukućane u svoj plan
Učenje uz privatne obveze lakše je kada ljudi s kojima živiš znaju što pokušavaš postići.
Objasni im zašto ti je edukacija važna i dogovorite kako ćete rasporediti obveze. Možda partner može preuzeti dio zadataka u danima kada imaš predavanje, dok ćeš ti uzvratiti u drugom terminu. Ako imaš djecu, možeš odrediti vrijeme u kojem svi imaju svoju „tihu aktivnost”, ti učiš, a oni čitaju, crtaju ili pišu zadaću.
Nije cilj da učenje uvijek ima prednost pred privatnim životom. Cilj je da se ne oslanjaš na improvizaciju i grižnju savjesti.
7. Iskoristi male dijelove dana
Ne mora se svako učenje odvijati za stolom, uz bilježnicu i savršenu tišinu.
Tijekom putovanja na posao možeš slušati stručni podcast ili audioknjigu. Za vrijeme pauze možeš pročitati nekoliko stranica stručnog teksta. Dok čekaš sastanak, možeš ponoviti bilješke ili riješiti kratki kviz. Deset minuta dnevno možda ne zvuči impresivno, ali tijekom godine pretvara se u više od mnoštvo sati učenja.
Važno je razlikovati aktivnosti koje možeš obavljati usput od onih koje traže koncentraciju. Slušanje sadržaja možeš uklopiti u šetnju, ali za rješavanje zahtjevnog zadatka ipak će ti trebati miran termin.
8. Ne pokušavaj učiti sve odjednom
Kada osjetimo da se svijet rada brzo mijenja, lako je upasti u zamku paničnog skupljanja tečajeva. Malo umjetne inteligencije, malo programiranja, malo komunikacijskih vještina, pa još jedan strani jezik i certifikat iz vođenja projekata.
Rezultat često nije napredak, nego hrpa otvorenih lekcija i osjećaj da stalno kasniš.
Odaberi jednu glavnu vještinu kojoj ćeš se posvetiti u određenom razdoblju. Ostale ideje zapiši i vrati im se kasnije. Fokus će ti pomoći da nešto doista završiš, umjesto da stalno započinješ.
9. Prati što si naučio
Nakon svake cjeline zapiši nekoliko rečenica: što si naučio, gdje to možeš primijeniti i koji je sljedeći korak.
Možeš voditi jednostavnu digitalnu bilješku, tablicu ili dnevnik učenja. U njega upisuj završene module, pročitane knjige, nove alate koje si isprobao i situacije u kojima si primijenio znanje.
Takav pregled koristan je i kada ažuriraš životopis, pripremaš se za razgovor za posao ili pregovaraš o novim odgovornostima. Umjesto općenite tvrdnje da „voliš učiti”, imat ćeš konkretne primjere.
10. Ostavi prostor za odmor
Kontinuirani razvoj ne znači da svaka slobodna minuta mora postati produktivna.
Odmaranje nije suprotnost napretku. Ono je njegov sastavni dio. Bez dovoljno sna, odmora i vremena koje nije unaprijed ispunjeno zadacima teško ćeš zadržati koncentraciju i motivaciju.
Zato napravi plan koji možeš održavati mjesecima, a ne samo jedan posebno ambiciozan tjedan. Bolje je učiti dva sata tjedno tijekom pola godine nego dva sata dnevno dok potpuno ne izgoriš i odustaneš.