Vrijednost imovine hrvatskih građana snažno je porasla u posljednjih pet godina. Prema godišnjem izvješću UBS-a o svjetskom bogatstvu, prosječna neto imovina po punoljetnom stanovniku Hrvatske između 2020. i 2025. povećala se za 29 posto, objavljuje poslovni.hr.
Time je Hrvatska zauzela treće mjesto među promatranim zemljama. Veći rast zabilježile su samo Južna Koreja, s povećanjem od 55 posto, i Rusija, gdje je bogatstvo po odrasloj osobi poraslo 37 posto.
Iza Hrvatske ostale su, među ostalima, Norveška, Tajvan i Ujedinjeni Arapski Emirati.
UBS pritom ne promatra samo novac na računima. U izračun ulaze financijska imovina poput štednje, dionica i obveznica, ali i nekretnine te druga imovina. Od ukupne vrijednosti oduzimaju se dugovi građana, a stope rasta prilagođene su inflaciji.
Samo devet zemalja ostvarilo je rast veći od 20 posto
Između 2020. i 2025. samo je devet zemalja zabilježilo rast prosječnog bogatstva po odrasloj osobi veći od 20 posto.
Istodobno je u 15 zemalja prosječno bogatstvo palo. U Brazilu je pad iznosio tri posto, u Francuskoj 4,5 posto, u Nizozemskoj 14 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu čak 23 posto.
Takve razlike velikim dijelom odražavaju različita kretanja cijena nekretnina, financijskih tržišta i zaduženosti kućanstava.
Koliko financijske imovine imaju hrvatski građani?
Hrvatska nema jedinstvenu službenu statistiku koja bi pokazala ukupnu vrijednost imovine građana, uključujući nekretnine, štednju, ulaganja i druge oblike vlasništva.
Hrvatska narodna banka ipak redovito prati financijsku imovinu kućanstava. Na kraju prvog tromjesečja ove godine njezina neto vrijednost, odnosno financijska imovina umanjena za obveze, iznosila je oko 88 milijardi eura.
To je devet posto više nego godinu ranije.
Kada bi se taj iznos jednostavno podijelio s brojem stanovnika, dobila bi se vrijednost od oko 23.000 eura po stanovniku. Taj podatak, međutim, ne uključuje nekretnine i ne govori koliko imovine ima tipično kućanstvo jer je bogatstvo vrlo nejednako raspoređeno.
U svijetu gotovo milijun novih milijunaša
UBS procjenjuje da je ukupno svjetsko bogatstvo tijekom 2025. poraslo deset posto.
Istodobno je broj ljudi čija imovina vrijedi više od milijun dolara povećan za gotovo milijun. Milijunaši sada čine oko 1,5 posto svjetske populacije.
Oko 15 posto stanovništva, prema UBS-u, raspolaže imovinom vrijednom između 100.000 i milijun dolara.
Istočna Europa imala najveći rast
Hrvatska se uklapa i u širi regionalni trend. UBS navodi da je osobno bogatstvo u istočnoj Europi tijekom 2025. poraslo 28 posto, više nego u bilo kojoj drugoj promatranoj regiji.
U zapadnoj Europi rast je iznosio 17 posto, a na Bliskom istoku 18 posto.
UBS rast povezuje sa snažnim financijskim tržištima i povećanjem vrijednosti nefinancijske imovine, prije svega nekretnina.
Treće mjesto ne znači da je svaki Hrvat 29 posto bogatiji
Kod ovakvih podataka važna je razlika između prosječnog i medijalnog bogatstva.
Prosjek može snažno rasti ako vrijednost imovine raste kod bogatijeg dijela stanovništva. Medijan, s druge strane, bolje pokazuje što se događa s građaninom koji se nalazi na sredini raspodjele bogatstva.
UBS upozorava da je na mnogim tržištima prosječno bogatstvo raslo, dok je medijalno bogatstvo istodobno padalo.
Zato podatak da je Hrvatska treća na svijetu po rastu bogatstva treba čitati kao pokazatelj snažnog rasta ukupne vrijednosti imovine hrvatskih građana, a ne kao dokaz da je svaki građanin danas 29 posto bogatiji nego prije pet godina.