Premisa je slijedeća: naporno radi, sve zadatke završi na vrijeme i uzmi neograničeni broj dana godišnjeg odmora. Nije zezancije, već je riječ o novom poslovnom modelu kojeg je u posljednjih nekoliko godina priglio sve veći broj kompanija. U teoriji, ali i praksi, benefit “fleksibilnog odmora” zaposlenicima doslovno nudi neograničeni broj dana godišnjeg odmora. Raspored mogu kreirati kako god žele, nikome se ne moraju opravdavati zašto su u godini dana potrošili 40, a ne 20 dana godišnjeg odmora. Jedini uvjet je da svoj posao obave na vrijeme.
I dok bi na prvu pomislili kako ovakvu povlasticu ljudi masovno iskorištavaju, istraživanje EBN-a pokazalo je kako su zaposlenici, u prosjeku, koristili manji broj dana godišnjeg odmora. Točnije polovinu prosječnih dana godišnjih (oko 15 dana na godinu).
Začetnici pokreta
IBM je bila jedna od prvih kompanija koja je u svoje svakodnevno poslovanje uvela ovakvu opciju. Njihovom klubu ubrzo su se priključili LinkedIn, Netflix, Sony Electronics, Github, Dropbox. Kako bi privukli novi karad, istim putem krenuli su i Hubspot, Workday, Glassdoor, streaming div Roku i Oracle. Za razliku od njih kalifornijski Evernote Corporation koji stoji iza popularne istoimene aplikacije za bilježenje, organiziranje, upravljanje zadacima i arhiviranje, otišla je i korak dalje. Osim neograničenog broja dana godišnjeg odmora, svojim zaposlenicima nude i godišnju “stipendiju za ljetovanje” u iznosu od 1.000 dolara (oko 7.219 kuna). Velikim igračima nedavno se priključila i multinacionalna investicijska banaka Goldman Sachs. Za razliku od nekih, Goldman Sachs ovu opciju osigurala je isključivo visokom menadžmentu.
Kontraproduktivno ili ne?
Kontraproduktivni aspekt jedan je od glavnih argument protivnika ove mjere. I dok se slažu, kako s ovim benefitom, poslodavci mogu privući veliki broj radnika i dalje smatraju da “fleksibilni odmor” kod ljudi razvija odbojnost prema poslovnim obvezama.
- Neograničeni broj godišnjih odmora može postati dvosjekli mač. Dio zaposlenika koristit će ga u prevelikoj mjeri, a drugi će se osjećati nelagodno i tako doživjeti “burnout - za BBC je istaknula je Clarie McCartney, savjetnica u Chartered instituta za razvoj kadrova.
Nadalje, ovakav poslovni model često nije pravedan za sve s obzirom da većina kompanija tu opciju nudi samo višem menadžmentu.
- Dio zaposlenika kojima je ovakva opcija nedostižna mogli bi se osjećati podcijenjeno i ogorčeno - zaključila je McCartney.
A koliko dana godišnjeg odmora dobivate vi i je li vam to dovoljno? Podijelite s nama u našem istraživanju!
