Hrvatske obrtnike očekuju promjene koje bi im trebale pojednostaviti poslovanje i smanjiti dio troškova.
Prema prijedlogu izmjena Zakona o obrtu koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, komorski doprinos smanjio bi se s dosadašnjih dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka.
Uz financijsko rasterećenje, izmjene donose i nekoliko novih rješenja koja se odnose na funkcioniranje obiteljskih obrta, nastavak rada nakon umirovljenja te obrazovanje budućih obrtnika.
Uvodi se institut obiteljskog obrta
Jedna od značajnijih novosti je uvođenje obiteljskog obrta.
Takvo bi rješenje članovima kućanstva omogućilo da pomažu nositelju obrta bez zasnivanja radnog odnosa. Istodobno bi trebalo olakšati nastavak poslovanja u slučaju smrti obrtnika, pri čemu bi nasljednicima bili propisani rokovi i uvjeti za stjecanje potrebnih stručnih kvalifikacija.
Cilj predloženih izmjena, prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara, jest obrtnicima pojednostaviti poslovanje i pružiti veću podršku u prilagodbi suvremenim tržišnim uvjetima.
Obrtnici će moći nastaviti raditi i nakon odlaska u mirovinu
Važna promjena odnosi se i na obrtnike koji ostvare pravo na mirovinu.
Prema predloženim pravilima, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine.
Time bi obrtnicima koji žele ostati poslovno aktivni i nakon umirovljenja bilo omogućeno da nastave voditi svoj obrt bez odricanja od mirovinskih primanja.
Promjene i u obrazovanju za obrtnička zanimanja
Izmjene Zakona obuhvaćaju i sustav obrazovanja. Dodatno se uređuje institut majstorske škole, s ciljem modernizacije i podizanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja za obrtnička zanimanja.
Majstorske škole ubuduće ne bi osnivala samo Hrvatska obrtnička komora, već bi u tome mogle sudjelovati i jedinice lokalne i područne samouprave, kao i druge pravne i fizičke osobe.
Širi se i krug poslodavaca kod kojih će biti moguće provoditi naukovanje. Osim kod obrtnika, ono bi se moglo organizirati i u trgovačkim društvima, ustanovama, zadrugama te udrugama koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Rad nedjeljom nije dio ovih izmjena
Nakon javnog savjetovanja pojavila su se nagađanja da bi izmjene Zakona o obrtu mogle donijeti i promjene vezane uz rad nedjeljom za male obiteljske obrte u trgovini.
Međutim, Ministarstvo gospodarstva navelo je da se pitanja rada trgovina nedjeljom, zabrane rada i mogućih iznimaka ne uređuju ovim zakonom.
Broj obrta u Hrvatskoj snažno raste
Predstavljajući promjene, premijer Andrej Plenković podsjetio je i na rast obrtništva u Hrvatskoj posljednjih godina.
Prema podacima koje je iznio, broj obrta povećao se sa 75 tisuća u 2016. na oko 138 tisuća, odnosno za 83 posto. U istom je razdoblju broj zaposlenih u obrtima porastao sa 175 tisuća na približno 240 tisuća ljudi.