Hibridni rad u proizvodnji? Replek je odlučio razbiti predrasude

Hibridni rad u proizvodnji? Replek je odlučio razbiti predrasude

15. 07. 2026.

Tradicionalna farmaceutska kompanija uvela je hibridni model rada za dio zaposlenika i pokazala da promjena kulture počinje onda kada kontrolu zamijeni povjerenje.

Kada se govori o fleksibilnom radu, prva asocijacija rijetko je farmaceutska proizvodnja. U industriji u kojoj su standardi kvalitete, jasno definirani procesi i fizička prisutnost 'kamen temeljac' organizacijskog ustroja, ideja hibridnog modela rada može zvučati kao rizčan potez. 

Međutim, neki su spremno prihvatili taj izazov. Primjerice, Replek.

Replek je makedonska farmaceutska proizvodna kompanija s više od 80 godina tradicije, koja je kroz REset platformu odlučila zaposlenicima ponuditi više autonomije, povjerenja i podrške u različitim fazama života i karijere. O tome kako je izgledao taj pomak iz tradicionalnih okvira proizvodne industrije, za Alma Career Croatia govori Tanja Ivanova-Gjorgjievska, CPO-ica Repleka, koja promjenu opisuje kao prijelaz s kulture kontrole na kulturu povjerenja.

Vrijednost tog pristupa prepoznata je i na ovogodišnjoj HR Days konferenciji, gdje je Replek osvojio drugo mjesto u izboru za Najbolje regionalne HR prakse, u kategoriji velikih tvrtki.

Replek je proizvodna farmaceutska kompanija u Makedoniji koja je uvela hibridni model rada. Kako je izgledao trenutak u kojem ste odlučili izaći iz tradicionalnih okvira proizvodne industrije i reći: „Mi to možemo i želimo, unatoč rigidnosti industrije“?

Ključni trenutak bio je kada smo shvatili da se kompanija može razvijati samo onoliko brzo koliko se razvija njezina kultura.

Replek je kompanija s 80+ godina tradicije, snažnim proizvodnim nasljeđem i jasnim standardima kvalitete. Upravo zbog toga naša odgovornost nije bila samo očuvati ono što nas je činilo uspješnima, već imati hrabrosti mijenjati način na koji radimo i vodimo ljude.

Nismo krenuli od pitanja: „Možemo li kao farmaceutska proizvodna kompanija uvesti hibridni model rada?“ Krenuli smo od puno važnijeg pitanja: „Kakvu organizaciju želimo graditi u budućnosti i kako želimo privući, razvijati i zadržati najbolje ljude?“

Shvatili smo da se očekivanja zaposlenika mijenjaju i da moderna organizacija mora pronaći ravnotežu između poslovnih zahtjeva i potreba ljudi. Za nas fleksibilnost nije samo pitanje mjesta rada. Fleksibilnost je pitanje povjerenja, odgovornosti i načina na koji organizacija vodi svoje ljude.

Naravno, farmaceutska proizvodnja ima svoje specifičnosti i dio naših zaposlenika mora biti fizički prisutan u proizvodnim procesima. Ali tamo gdje priroda posla omogućuje fleksibilnost, željeli smo ponuditi drugačiji pristup – pristup koji se temelji na jasnim ciljevima, autonomiji i odgovornosti.

Uvođenje hibridnog modela nije za nas bila samo promjena načina rada. Bio je to korak prema kulturi u kojoj se fokus pomiče s kontrole na povjerenje, s prisutnosti na rezultate i s tradicionalnog upravljanja na moderno liderstvo.

Kao CPO vjerujem danas više nego ikada, uspjeh kompanija ne određuju samo tehnologija, procesi ili proizvodi. Pobjeđuju organizacije koje imaju ljude sposobne brzo učiti, prilagođavati se promjenama i stvarati nove vrijednosti. Zato je uloga lidera stvoriti okruženje u kojem ljudi imaju povjerenje, prostor za razvoj i odgovornost da aktivno sudjeluju u promjenama.

Zato je ova odluka bila jasna poruka: Replek poštuje svoju bogatu tradiciju, ali ima ambiciju graditi organizaciju budućnosti.

Kako su menadžeri i voditelji timova reagirali na uvođenje hibridnog rada i fleksibilnog radnog vremena? Je li postojao strah od pada produktivnosti i kako ste ga adresirali?

Kao i kod svake značajne organizacijske promjene, bilo je različitih reakcija. Neki lideri su odmah prepoznali vrijednost fleksibilnijeg načina rada, dok su drugi prirodno imali pitanja i određenu zabrinutost – prvenstveno vezano uz održavanje produktivnosti, koordinaciju timova i način upravljanja rezultatima kada ljudi nisu fizički prisutni.

Smatrali smo da je najvažnije ne nametnuti promjenu, nego uključiti lidere u proces i pomoći im razumjeti zašto to radimo. Hibridni model nije promjena lokacije rada, nego promjena načina liderstva.

Razgovarali smo o tome da se uspješan menadžment više ne temelji na praćenju prisutnosti, nego na jasnim očekivanjima, ciljevima, povjerenju i odgovornosti. Naši lideri su dobili podršku kroz komunikaciju, razgovore i usmjeravanje prema novom modelu upravljanja.

Također smo jasno definirali da fleksibilnost nije privilegija bez odgovornosti. Ona dolazi uz povjerenje, ali i uz odgovornost prema timu, rokovima i poslovnim rezultatima.

Istovremeno, ovaj model je imao pozitivan utjecaj i na dobrobit zaposlenika. Smanjenje svakodnevnog stresa, bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života te veća autonomija doprinose većem zadovoljstvu, angažiranosti i energiji koju zaposlenici ulažu u svoj rad.

Za mene je najveća promjena bila u tome što smo počeli graditi kulturu u kojoj lider ne upravlja time gdje se ljudi nalaze, nego kako im omogućiti da daju svoj najbolji doprinos.

Jer budućnost liderstva nije u većoj kontroli, nego u sposobnosti stvaranja okruženja u kojem ljudi preuzimaju odgovornost, brzo uče i zajedno stvaraju rezultate.

Cijeli razgovor s Tanjom Ivanovom-Gjorgjievskom o uvođenju hibridnog rada, REset platformi i daljnjem razvoju podrške zaposlenicima pročitajte na blogu Alma Career Croatia.