U EU-u visokoobrazovani ljudi u prosjeku zarađuju 38% više od onih sa srednjom razinom obrazovanja i 68% više od onih s niskom razinom obrazovanja. Te se brojke znatno razlikuju diljem Europe, s regionalnim varijacijama. Samo jedna dodatna godina obrazovanja može povećati prihod osobe za oko 7% u Europi, prema izvješću Europske komisije Ulaganje u obrazovanje 2025.
Stoga se uklapa da u svih 36 europskih zemalja sveučilišni diplomanti dosljedno zarađuju više od onih sa srednjom ili nižom razinom obrazovanja, piše N1.
Ali u kojoj mjeri razina obrazovanja utječe na dohodak diljem Europe?
Prema Eurostatu, medijan raspoloživog neto dohotka u EU-i, prilagođen veličini kućanstva, iznosio je 21.644 eura u 2024. To se odnosi na ukupan prihod kućanstva, nakon poreza i drugih odbitaka, koji je raspoloživ za potrošnju ili štednju. Obuhvaća zaradu od rada, ulaganja i novčanih socijalnih naknada.
Diplomanti zarađuju 38% više od onih sa srednjim obrazovanjem
Taj medijan godišnjeg neto dohotka znatno varira s obzirom na postignuto obrazovanje: 17.517 eura za niski stupanj, 21.401 euro za srednji i 29.490 eura za visoki. To znači da sveučilišni diplomanti u EU-u zarađuju 38% više od onih sa srednjim obrazovanjem i 68% više od onih s niskim obrazovanjem, prenosi Euronews.
Obrazovanje je grupirano u tri ISCED razine:
• Nisko (0–2): predškolsko, osnovno i niže srednje
• Srednje (3–4): više srednje i poslijesrednje nesveučilišno
• Visoko (5–8): tercijarno, uključujući sveučilišne diplome
Jaz u prihodima između visokog (tercijarnog) i srednjeg obrazovanja kreće se od 6% na Islandu do 62% u Turskoj. Među državama članicama EU-a, varira od 15% u Austriji do 57% u Litvi.
Regionalni trendovi: Istočna naspram nordijske Europe
Premija u zaradi visokoobrazovanih radnika u odnosu na one sa srednjim obrazovanjem pokazuje regionalni obrazac. Općenito, razlika u zaradi najveća je u istočnoj i dijelovima jugoistočne Europe, najmanja u nordijskim zemljama, a umjerena u zapadnoj Europi.
Uz Tursku (62%) i Litvu (57%), veliki jazovi pojavljuju se u Albaniji (54%), Rumunjskoj (51%), Bugarskoj i Crnoj Gori (po 48%), Latviji (44%) i Srbiji (40%). U tim zemljama sveučilišna diploma donosi značajnu dohodovnu premiju.
U nordijskim zemljama i dijelovima srednje Europe, jaz povezan s obrazovanjem relativno je malen: Island (6%), Norveška (9%), Švedska (16%), Danska (19%) i Austrija (15%).
Među pet najvećih europskih ekonomija, razlika između onih s visokim i srednjim obrazovanjem umjerena je i blizu prosjeka europodručja (31%).
U Italiji i Njemačkoj jaz iznosi 30%, Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi razliku od 33%, a Francuska i Španjolska po 34%.
Visoko naspram niskog obrazovanja: Širi jaz u zaradi
U EU-u, uspoređujući medijan godišnjeg neto dohotka, jaz između visokog i niskog obrazovanja širi se na 68%, u odnosu na 38% kod visokog u odnosu na srednje.
Među državama EU-a, jaz od niskog do visokog obrazovanja kreće se od 29% u Danskoj do 178% u Bugarskoj. Kada se uključi 36 zemalja, najmanje razlike zabilježene su na Islandu (14%) i u Norveškoj (24%).
Iako se omjeri i poredak zemalja mijenjaju, regionalni obrazac uočen u usporedbi visokog i srednjeg obrazovanja u velikoj mjeri ostaje isti i kod usporedbe visokog i niskog.
U sedam zemalja sveučilišni diplomanti zarađuju najmanje dvostruko više od onih s niskim obrazovanjem: Bugarska (+178%), Rumunjska (+148%), Srbija (+114%), Turska (+111%), Albanija (+108%), Sjeverna Makedonija (+106%) i Crna Gora (+100%).
Te zemlje također uglavnom imaju neke od najnižih minimalnih plaća u Europi.
Jaz je manji od 50% u osam zemalja: Island (14%), Norveška (24%), Danska (29%), Finska (36%), Nizozemska (41%), Švedska i Slovenija (po 48%) te Austrija (49%).
Širi jaz u zemljama s niskim dohotkom
Sveukupno, povezanost je umjerena, ali zemlje s nižim dohocima teže većim razlikama.
Primjerice, među visokoobrazovanima, 10 zemalja s najnižim medijanom godišnjeg neto dohotka su: Albanija (4.348 €), Sjeverna Makedonija (4.919 €), Crna Gora (6.429 €), Turska (7.542 €), Srbija (8.598 €), Mađarska (11.580 €), Slovačka (11.752 €), Rumunjska (12.463 €), Bugarska (12.569 €) i Grčka (14.166 €), piše Euronews.
Jaz između dohotka i razine obrazovanja
Razlike u poreznim i transfernim sustavima glavni su razlog zbog kojeg se jaz u neto dohotku između visokoobrazovanih i onih sa srednjim ili niskim obrazovanjem razlikuje među zemljama.
Dr. Gabriel Zajur, društveni stručnjak pri Agenciji Europske unije za temeljna prava, naglasio je ulogu "dizajna porezno-doprinosnog sustava" i istaknuo da se brojke odnose na prihode nakon poreza i transfera.
Struktura tržišta rada još je jedan čimbenik. Prema izvješću OECD-a Education at a Glance 2024., "specifični čimbenici poput snage sindikata, opsega kolektivnih ugovora i kvalitete radnog okruženja također imaju značajnu ulogu.“
Zajur je također ukazao na sektorsko pregovaranje, snažne minimalne standarde, znatne beneficije i aktivne politike zapošljavanja u nordijskim zemljama, Nizozemskoj i Austriji.
"Mala premija nije neuspjeh visokog obrazovanja; to je uspjeh socijalnog modela“, ustvrdio je.
Zajur je pojasnio da u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj dualni tercijarno-strukovni sustavi obrazovanja i osposobljavanja (VET) mogu usmjeriti maturante s nižim obrazovanjem prema produktivnim i dobro plaćenim poslovima.
"Prihodi sa srednjim obrazovanjem rastu, sužavajući jaz s diplomantima bez potrebe za snažnom redistribucijom", dodao je.
U zemljama u kojima visokoobrazovani zarađuju znatno više od drugih, Zajur je naglasio utjecaj slabijih sigurnosnih mreža, većih razlika u produktivnosti među sektorima, veće neformalnosti i veće prisutnosti malih poduzeća.
Izvor: N1