Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1.307 eura. Najveći rast zabilježen u javnim i lokalnim samoupravama
Ankete i istraživanja

Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1.307 eura. Najveći rast zabilježen u javnim i lokalnim samoupravama

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.200 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 1%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 17 %

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u drugom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.307 eura neto, što je 3 % više nego u prethodnom kvartalu i čak 15 % više nego u istom razdoblju 2023. godine. 

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.200 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 1%, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 17 %.

Pogledamo li polugodišnje stanje vidjet ćemo da je prosječna plaća u prvih šest mjeseci rasla za 8 %, dok je medijalna plaća porasla za 12 % u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Veći rast medijalne plaće u odnosu na prosječnu plaću nastao je zbog jačeg rasta najnižih primanja, ali i samo povećanja minimalne mjesečne plaće.

„Kako je rast medijalnih plaća na polugodišnjoj razini izraženiji u odnosu na prosječne neto plaće, možemo reći da je na tržištu došlo do većeg rasta nižih plaća. Slikovito rečeno, poslodavci još uvijek, u većoj mjeri, korigiraju niže plaće, dok su one više ipak manje zahvaćene . Također, plaće su u nešto većoj mjeri rasle u industrijama koje imaju nižu plaću u odnosu na prosjek nego kod onih industrija u kojima zaposlenici imaju viša mjesečna primanja.“

Najplaćeniji su i dalje kontrolori leta

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 105 % više od prosječne (odnosno više od 2.673 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija ( 29 % više od prosjeka, odnosno 1.683 eura) te tehnologije i razvoja (23 % više od prosjeka, odnosno 1.613 eura).

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (- 37 %, točnije 826 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-31 %, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-30 %, preciznije 915 eura).

Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u prvih šest mjeseci imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači, šivači, grafički pomoćnici, spremačice i frizeri.

Najveći rast plaća u javnim i lokalnim samoupravama

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 7 % više od prosjeka te iznose 1.392 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4 % niža od prosjeka (1.253 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.282 eura što je 2 % niže od prosjeka, a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.275 eura.

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u javnoj i lokalnoj samoupravi (27 %), dok su najmanje rasle u udrugama (3 %). Za razliku od 2023. godine kada je privatni sektor brže reagirao na inflaciju, sada je vidljivo kako je i javni sektor krenuo u jaču korekrciju plaća. 

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-21 %), Vukovarsko-srijemskoj (-19 %) te Virovitičko-podravskoj (-18 %) županiji.

Najviša prosječna plaća ponovno je zabilježena u Gradu Zagrebu (10 % iznad prosjeka) te iznosi 1.483 eura te Međimurskoj županiji (1 % iznad prosjeka) i ona iznosi 1.323 eura.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 48 % veću plaću od prosječne (1.936 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 13% višu plaću od prosječne (1.525 eura). S druge strane, oni s završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1.134 eura što je 13 % manje od prosjeka.

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.084 eura (-15 %). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće. 

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.433 eura, odnosno 10 % više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U drugom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 12% više od žena.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 43.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.