Građani Hrvatske sve bolje upravljaju osobnim financijama, pokazuje novo MasterIndex istraživanje koje je za Mastercard provela agencija Improve i u kojem je sudjelovalo više od tisuću ljudi u dobi od 18 do 55 godina.
Prema istraživanju, 36 % očekuje poboljšanje financijske situacije u idućih godinu dana, dok 32 % smatra da im je već sada bolje nego lani.
Prosječna raspoloživa mjesečna sredstva hrvatskih građana iznose 1.154 eura, što je 119 eura više nego prošle godine. No, 80 % ispitanika osjeća rast troškova kućanstva, najviše zbog inflacije i energetske krize. Trećina (31 %) građana bilježi znatno veće troškove nego lani, a 48 % nešto veće. Samo 5 % ih troši manje nego prije.
Najveći udio troškova odlazi na hranu i piće (22 %), a zatim na odjeću i obuću (15 %), otplatu kredita (11 %) te štednju i ulaganja (10 %).
S najviše novca raspolažu građani u dobi od 40 do 55 godina, a s najmanje mlade osobe između 18 i 29 godina koji, u prosjeku, svaki mjesec barataju s 845 eura. Dodatno, 19 % pripadnika te dobne skupine nema vlastita sredstva i oslanja se na obitelj ili partnera.
Većina građana pokušava smanjiti troškove, pa tako 56 % ljudi kupuje na akcijama, 48 % manje naručuje hranu, a 47 % uspoređuje cijene. Popularne su i privatne marke, prodaja stvari te prelazak na jeftiniju energiju. Žene prednjače u aktivnim mjerama štednje, dok muškarci češće istražuju alternativne izvore energije.
Unatoč pozitivnim pomacima, 27 % građana osjeća pogoršanje financijske situacije, a 18 % očekuje daljnje pogoršanje.
Samozaposlene osobe su posebno pogođene, 26 % njih strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je 9 % već moralo poduzeti taj korak.
Najviše optimizma iskazuju mladi (42 %) i građani s višim primanjima. Ispitanici koji sada osjećaju financijski napredak, u 63 % slučajeva vjeruju da će im u budućnosti biti još bolje. Nasuprot tome, oni koji sada bilježe pad, u 48 % slučajeva očekuju daljnje pogoršanje.
Stariji više ulažu u štednju i otplatu kredita, dok mladi više troše na obrazovanje, odjeću i obuću, a manje na osnovne potrepštine i kredite. Građani u dobi od 30 do 39 godina troše ujednačeno, ali uz opći pad iznosa, što ukazuje na prilagodbu tržišnim uvjetima.
Glavni izvori zabrinutosti ostaju: inflacija i rast cijena (61 %), kriminal i korupcija (35 %), migracije i strani radnici. Mladi više brinu zbog mogućnosti da ne mogu pokriti vlastite troškove (24 %) i porasta nezaposlenosti (13 %), dok stariji (50+) izražavaju zabrinutost zbog kriminala, pada životnog standarda i kvalitete zdravstvene skrbi.
Strah od gubitka posla sve je prisutniji, zabrinutost osjeća čak 35 % zaposlenih, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah posebno izražen među mladima (42 %), građanima srednjih prihoda (45 %) te stanovnicima Slavonije (47 %).
Izvor: hina