Kako bi spriječila izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa, Milanovićeva vlada uvela je tzv. minimalnu direktorsku plaću. Od tada su direktori trgovačkih društava, bez obzira na radnopravni status, prisiljeni plaćati minimalne poreze i doprinose na administrativno utvrđenu osnovicu. Prema odredbama Zakona o doprinosima, direktorski minimalac iznosi 65 posto prosječne plaće, prenosi tportal.
Direktorski minimalac raste na 1295 eura
Iznos minimalne osnovice određuje se za svaku kalendarsku godinu na temelju prosječne plaće u prvih osam mjeseci protekle godine. U 2025. minimalna direktorska bruto plaća porasla je za 125,33 eura (14,1 posto), na 1168,70 eura, a u 2026. godini narast će za dodatnih 126,75 eura (10,8 posto) te će iznositi 1295,45 eura.
Rast minimalne direktorske plaće za male poduzetnike koji posluju putem d.o.o. -a ili j.d.o.o.-a znači povećanje izdvajanja za poreze i doprinose. Prema našem izračunu, direktoru male tvrtke u Zagrebu prijavljenom na minimalac davanja će iduće godine porasti za 77 eura, na 498 eura. Stoga zbog rasta troškova za poreze i doprinose mnogi mali poduzetnici razmišljaju o gašenju tvrtke i otvaranju paušalnog obrta.
Paušalni obrt u poreznoj oazi
Vođenje biznisa putem paušalnog obrta ima mnoge prednosti, a jedna od glavnih su niža davanja za poreze i doprinose. Iako i obrtnicima paušalcima rastu davanja sukladno rastu prosječnih plaća, zbog nižih osnovica taj rast je sporiji.
Minimalni mjesečni trošak doprinosa za mirovinsko i zdravstveno, koji čini glavninu davanja, obrtnicima paušalcima u ovoj godini iznosi 262,5 eura dok direktori moraju plaćati 417 eura (gotovo 60 posto više). U 2026. godini paušalcima će se taj trošak povećati za 28,50 eura (na 291 euro), a direktorima za 55 eura (na 472 eura).
Što se tiče poreza na dohodak, direktori tvrtki plaćaju ga na jedinstvenu osnovicu, neovisno o visini prihoda, a paušalci su podijeljeni u sedam poreznih razreda prema ostvarenim primicima. Ako nema uzdržavanih članova, direktor mjesečno plaća oko 80 eura poreza, a mjesečni porez za paušalnog obrtnika kreće se u rasponu od 17 do 90 eura.
Za razliku od paušalca, poduzetnik koji posluje putem d.o.o.-a opterećen je i porezom na dobit, a ako je želi podići, plaća i porez na dividendu.
Zakonska ograničenja za paušalce
Iako većina novih poduzetnika početnika preferira poslovanje putem paušalnog obrta, treba znati da za ulazak u sustav paušalnog oporezivanja postoje određena zakonska ograničenja. Porezne pogodnosti mogu koristiti svi obrtnici, bez obzira na djelatnost koju obavljaju i na broj zaposlenih, ali uz uvjet da nisu po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost. Prag za ulazak u sustav PDV-a ove je godine podignut s 40 na 60 tisuća eura, što je paušalni obrt učinilo dostupnim većem broju poduzetnika.
Zbog povoljnih uvjeta poslovanja broj paušalnih obrtnika iz godine u godinu rapidno raste, a u zadnjih pet godina povećan je za oko 48 tisuća te je 2025. premašio brojku od 100 tisuća.
Naglo povećanje broja paušalaca posljednjih godina potaknulo je Poreznu upravu na česte akcije provjere mogućih poreznih zloupotreba. U fokusu poreznika najčešće su paušalci iz ITC sektora te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti jer veći dio prihoda ostvaruju od jednog klijenta.
U takvim slučajevima poreznici utvrđuju je li riječ o prikrivenom radnom odnosu, odnosno poslu koji ima obilježje nesamostalnog rada. Ako zaključe da djelatnost obrtnika ima obilježja nesamostalnog rada, izriču kazne u vidu plaćanja dodatnih poreznih obveza.