Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine. Uzorak je uključivao 1009 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina – postotak bi vjerojatno bio dosta manji da su bili uključeni i umirovljenici kako prenosi forbes.hr.
Prosječno trajanje ljetnog odmora ove godine iznosi 10,5 dana što je gotovo dan više nego prošle godine. I dalje dominiraju kraća putovanja: 53 posto građana planira odmor do 7 dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima, dok otprilike trećina planira boravak od 8 do 14 dana.
Najveća potrošnja u hotelima
U prosjeku, za ljetni se odmor planira ukupna potrošnja od 1.404 eura što je 158 eura više u odnosu na prethodnu godinu. Najveća planirana potrošnja je kod onih koji će biti u hotelskom smještaju – ukupno 1.911 eura.
Rast ukupne potrošnje prati i povećanje dnevnog budžeta: građani planiraju trošiti 117 eura po osobi dnevno, što je 12 eura više nego prošle godine. Čak 64 posto planira trošiti više od 50 eura dnevno, a 37 posto više od 100 eura što dodatno potvrđuje rastuću spremnost građana na veću potrošnju tijekom odmora. Najviše troše oni koji putuju s partnerom (152 € dnevno) ili prijateljima (143 €), dok je potrošnja značajno niža kod obiteljskih putovanja. Prosječna dnevna potrošnja posebno raste kod onih koji biraju hotelski i smještaj više kategorije.
Najduži ostanak u svojoj nekretnini
Kao i prethodnih godina, privatni smještaj ostaje najčešći izbor (49%), dok 35 posto građana bira vlastite nekretnine ili boravak kod rodbine i prijatelja. Upravo ta opcija povezana je s duljim boravcima i nižom ukupnom potrošnjom. Istovremeno, 20 posto planira ljetovati u hotelu.
Vidljiv je jasan pomak prema kvaliteti. Čak 37 posto građana bira smještaj više kategorije što je značajan rast u odnosu na prethodne dvije godine (+6 postotnih poena u odnosu na prošlu godinu i +8 u odnosu na 2024.). Ipak, i dalje većina (63%)bira smještaj srednjeg standarda.
Iako većina ispitanika planira putovati, financijski razlozi i dalje su glavna barijera. Među onima koji ne planiraju ljetovanje, 38 posto navodi financijske razloge (nesigurnost ili nemogućnost), dok 36 posto kaže da već živi na moru.
Dodatno, samo 46 posto građana potpuno je sigurno da će realizirati ljetovanje, dok je 15 posto potpuno sigurno da neće putovati, što ukazuje na i dalje prisutnu neizvjesnost.
Četvrtina planira putovanje u Europi
Inflacija ostaje najveća briga vezana uz putovanja (42%), no bilježi pad u odnosu na prošlu godinu za čak 11 postotnih poena. Istovremeno, raste zabrinutost zbog geopolitičke situacije (25%, 13 postotnih poena više) što ukazuje na širi kontekst donošenja odluka o putovanjima.
Kod odabira destinacije, građani najviše cijene mogućnost opuštanja i odmora (61%), dobar omjer cijene i kvalitete (60%) te cijenu smještaja (58%). Za odabir destinacije važna je i procjena mogućnosti aktivnog provođenja odmora (uključenost u sportske i avanturističke aktivnosti), osobito među mladima i onima koji biraju kvalitetniji smještaj, dok stariji više naglašavaju mir, manju gužvu i racionalnost troškova. Dobra gastronomska ponuda ključna je za 25% ispitanika, a dobar noćni život za 13% njih.
Čak 93 posto građana planira barem jedno putovanje u 2026., najčešće unutar Hrvatske (76%), ali i unutar Europe (28%) te u susjedne zemlje (26%). Time putovanja i dalje ostaju jedan od ključnih prioriteta građana, unatoč ekonomskim i globalnim izazovima.