Kod “klasičnog” bolovanja naknada za prva 42 dana iznosi 70 do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom, a isplaćuje ju poslodavac.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje do sada je za trošak bolovanja zbog izolacije zbog koronavirusa, koje se posebno šifrira (prema šifri D0), isplatio oko 24,5 milijuna kuna, piše Poslovni.hr.

Naime, od početka epidemije liječniku se s mogućim otvaranjem bolovanja na teret HZZO-a zbog samoizolacije javila 21.471 osoba, no neki su u dogovoru s poslodavcem koristili godišnji odmor, ili ako su bili u mogućnosti radili su od kuće, pa u HZZO-u napominju da nisu svi koristili mogućnost naknade na teret HZZO-a.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokriva u cijelosti troškove zdravstvenih usluga odnosno zdravstvene zaštite u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprječavanje njihova širenja, odnosno za sve osobe kojima je samoizolaciju kod kuće, ili u karanteni u bolnici odredio nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor.

Takve mjere određuju se kliconošama ili osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženim osobama.

U tom slučaju, na temelju medicinskih indikacija, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite utvrđuje privremenu nesposobnost, odnosno spriječenost za rad.

Za osobe kojima se utvrdi privremena nesposobnost za rad zbog samoizolacije ili karantene otvara se bolovanje na račun države od prvog dana (za razliku od ”klasičnog” bolovanja), a naknada koju osoba dobiti za vrijeme provedeno u samoizolaciji ili karanteni ne može biti veća od 4257,28 kuna mjesečno.

To je iznos mjesečne plaće za puno radno vrijeme koji će isplatiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. To pak znači da će osobe koje inače imaju znatno veću plaću od navedenog iznosa dobiti manju naknadu od one koju bi dobili za ”klasično” bolovanje.

Kod “klasičnog” bolovanja naknada za prva 42 dana iznosi 70 do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom, a isplaćuje ju poslodavac.

Zanimljiva je i računica koja pokazuje što bi se dogodilo da u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nisu odlučili zaduživanjem smanjivati proračunske rupe, nego da su sve obveze prebacili na pacijente.

U tom slučaju pacijenti bi nakon odlaska iz bolnice dobili račune u kojima bi pisalo da četiri dana liječenja na respiratoru zbog koronavirusa košta 123.134 kune, a prosječno 11 dana liječenja na odjelu 2709 kuna.

Oboljeli od dijabetesa te neke srčane ili bubrežne bolesti morali bi platiti 8620 kuna za svoje liječenje.

Izvor: Poslovni.hr

Novosti s tržišta rada

Marić: Minimalna plaća na dnevnom redu nakon ljetne stanke

Novosti s tržišta rada

Njemačka povisuje minimalac na 12 eura

Novosti s tržišta rada

Inflacija nastavlja ‘udarati po džepu’: U EU zabilježen najveći realni pad minimalca u stoljeću

Novosti s tržišta rada

HUP protiv povećanja minimalne plaće: Ugrožen je opstanak brojnih tvrtki