Fina je u povodu Svjetskog dana dostojanstvenog rada (7. listopada) analizirala rezultate troškova osoblja i troškova rada kod poduzetnika u Hrvatskoj u 2023. godini, prenosi tportal.

Analiza je pokazala da od ukupnih troškova osoblja, najveći dio otpada na neto plaće i nadnice, 12,7 milijardi eura, što čini udio od 63,8 posto u ukupnim troškovima. Troškovi poreza i doprinosa iz plaća dosežu 4,7 milijardi eura, uz udio od 23,6 posto, dok 2,5 milijardi eura odlazi na doprinose na plaće, što čini udio u ukupnim troškovima od 12,5 posto.

Udio troškova osoblja u ukupnim rashodima poduzetnika lani je iznosio 13,2 posto, pokazuje analiza.

Prema iskazanim troškovima za neto plaće i nadnice, zaposlenima kod poduzetnika obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 1.028 eura, što je nominalno 10,4 posto više nego 2022. godine.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret poslodavca u 2023. godini iznosila je 1.409 eura (bruto I), a prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom na teret radnika iznosila je 1.611 eura (bruto II), naveli su iz Fine.

U 2023. za naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi 2,4 mlrd eura

Osim troškova osoblja koji se odnose na redovna primanja zaposlenika, troškove rada čine i izdaci za bruto autorske honorare i ugovore o djelu samo za fizičke osobe koje nemaju registriranu djelatnost, izdaci za rad ostvaren preko studentskih i učeničkih servisa, troškovi agencijskih radnika, naknade članovima uprave te nadoknade troškova, darovi i potpore zaposlenicima i primici u naravi.

U 2023. godini poduzetnici su te troškove iskazali u ukupnome iznosu od tri milijarde eura, a najveći udio, 79,4 posto, odnosi se na naknade troškova, darove i potpore zaposlenicima i primitke u naravi koji su u 2023. godini, u odnosu na 2022., povećani za 22,1 posto i iznosili su 2,4 milijarde eura.

Od tog iznosa, na otpremnine se odnosi 78,3 milijuna eura, što predstavlja povećanje od tri posto u odnosu na prethodnu godinu, napomenuli su iz Fine.

Izvor: tportal

Novosti s tržišta rada

Nakon tri kvartala oštrog pada, hrvatsko gospodarstvo je poraslo?