Prijevremena mirovina penalizira se s maksimalnih 12 posto manjom mirovinom za svih pet godina, odnosno 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja.

No, postoji određena skupina radnika koja se umiroviti može bez umanjenja mjesečnih primanja. Međutim, za to moraju biti ispunjene dvije pretpostavke.

Odlazak u prijevremenu mirovinu nije najpovoljnija opcija za umirovljenike. Doduše, povoljnija je nego prije. Građani prijevremeno umirovljeni prije 2019. godine imali su umanjenje od 0,34 posto po mjesecu ranijeg odlaska za najviše pet godina, što je u konačnici rezultiralo s maksimalnih 20,4 posto manjim primanjima. Nakon 2019. referendumskom inicijativom sindikata, u sklopu mirovinske reforme, penalizacija je smanjena na 0,2 posto, odnosno najviše 12 posto.

U prijevremenu s burze bez penalizacije?

Uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu za muškarce je najmanje 60 godina života i 35 godina staža, dok je za starosnu uvjet 65 godina i 15 godina staža. Žene u prijevremenu mogu ranije od muškaraca, ove godine sa 57 godina i devet mjeseci života i 32 godine i devet mjeseci staža. Svake naredne godine uvjet dobi i staža povećava se za po tri mjeseca.

No, postoji određena skupina radnika koji mogu u prijevremenu mirovinu bez penalizacije.

Mirovinski fondovi su na svojoj službenoj stranici objavili slijedeći podatak:

“Ako je osoba neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu mirovinu bila najmanje dvije godine bez prekida prijavljena na zavodu kao nezaposlena i ako se najkasnije s idućim danom nakon ispunjenih uvjeta za mirovinu odjavi iz evidencije, ostvaruje pravo na prijevremenu mirovinu bez spomenutog smanjenja.”

Na burzi rada dvije godine, ali samo zbog stečaja

Dakle, prema navedenom ispada da tko je dvije godine proveo na burzi, a ima navedene uvjete, može u prijevremenu bez umanjenja. No, kakvog bi to imalo smisla da su oni povlašteni u odnosu na one koji prve uvjete dočekaju na svojim radnim mjestima? Nikakve.

Riječ je o pogrešci, jer se navedeno odnosi samo na one koji su na burzi rada završili zbog stečaja, što jasno kaže Zakon o mirovinskom osiguranju u prvom stavku 36. članka:

“Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima iz članka 34. i članka 182. ovoga Zakona ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu iz članka 34. ovoga Zakona proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.”

Nadalje, navodi se da pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta, a osiguranik se s tim danom, odnosno najkasnije s prvim idućim danom po ispunjenju uvjeta mora i odjaviti iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje.

Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu iz ovoga članka podnosi se od dana ispunjenja prvih uvjeta iz članka 34. i članka 182. ovoga Zakona.
Takva prijevremena starosna mirovina određuje se primjenom polaznog faktora 1,0, dakle bez umanjenja.

Koliko je prijevremeno umirovljenih zbog stečaja?

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prijevremenoj mirovini zbog stečaja poslodavca je 353 građana. Njihova primanja veća su oko 250 kuna od prosjeka prijevremenih umirovljenika te iznose prosječnih 3.000 kuna. Za to su radili u prosjeku 35 i pol godina, dok je prosječna dob korisnika prijevremene mirovine zbog stečaja 63 godine, objavio je portal mirovina.hr.

U ovoj smo godini dobili svega šest umirovljenika koji su ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu bez umanjenja, odnosno penalizacije, jer su prestali raditi zbog stečaja, nakon čega su na burzi proveli dvije godine. Prosječna mirovina novih korisnika je veća od ukupnog prosjeka, 3.341 kunu, ali imaju nešto više od 38 godina staža, dok su se umirovili u dobi od 59 i pol godina.

Izvor: mirovina.hr

Novosti s tržišta rada

Pogledajte koliko Nijemci plaćaju potrošnju plina i struje