U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci objavljeno više od 174.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od 2,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, otkriva analiza tržišta rada provedena od strane Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao.
Promotrimo li jedinstvene oglase, odnosno natječaje za slobodna radna mjesta objavljene na više različitih mjesta, poput web stranica ili društvenih mreža, koji se u statističkom izračunu gledaju kao jedna jedinica, otkrivamo kako je tijekom prve polovice godine objavljeno 148.140 jedinstvenih oglasa*, odnosno 0,3 % manje nego lani.
* Jedinstveni oglas za posao predstavlja situaciju kada isti oglas za posao bude postavljen na više različitih mjesta, ali se računa kao samo jedan oglas. Bez obzira na to koliko puta se taj isti oglas ponavlja na različitim web stranicama ili društvenim mrežama, sustav ga tretira kao jedan oglas kako bismo točno pratili koliko oglasa za posao zapravo postoji na tržištu rada.
Broj stranih radnika neprekidno raste
Međutim, prije nego utvrdimo kako je nakon višegodišnjeg rasta došlo do blagog pada potražnje za radom na hrvatskom tržištu rada, potrebno je razmotriti važnu činjenicu – kontinuirani rast broja stranih radnika u Hrvatskoj.
„U skladu s predviđanjima, u prvoj polovici godine nastavljen je val dolazaka radnika iz inozemstva kao i rast broja izdanih radnih dozvola. Imajući u vidu da se proces zapošljavanja stranaca najčešće provodi posredstvom specijaliziranih agencija za uvoz strane radne snage, baš kao i trenutne uvjete na domaćem tržištu rada, vjerujemo kako je stvarna potražnja za radom ipak u porastu, i to za otprilike 3% u usporedbi s prošlom godinom“, izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije Jug i direktor Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao.
Pad potražnje za radnicima u Turizmu, rast u Skrbi i Marketingu
Najveći rast broja oglasa primjećujemo u kategoriji Skrb (o djeci, starijima…) gdje je zabilježeno povećanje od 28% u broju objavljenih natječaja za posao. Pojačano zapošljavanje ostvareno je i u kategorijama: Marketing, PR i mediji (+22%), Arhitektura (+20%) i Ljudski resursi (+12%).
S druge strane, najizraženiji pad potražnje za radnom snagom na tržištu rada u Hrvatskoj zabilježen je u Dizajnu i umjetnosti (-15%), Turizmu i ugostiteljstvu (-12 %), Prodaji (-10%) i Proizvodnji (-10%).
Najtraženiji radnici: Prodavači i konobari
Među najtraženijim zanimanjima u Hrvatskoj i dalje su prisutna zanimanja iz područja prodaje, proizvodnje te turizma i ugostiteljstva.
Najtraženija zanimanja u prvih 6 mjeseci bila su: Prodavač/Trgovac, Konobar/Barmen, Kuhar, Skladištar i Vozač.
Najveća ponuda poslova zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Turizam i ugostiteljstvo
- Prodaja (Trgovina)
- Proizvodnja i zanatske usluge
Svaki drugi natječaj za posao odnosi se na Zagreb i okolicu
Više od polovice oglasa za posao (55%) objavljenih u prvoj polovici godine odnosila se na rad u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, nakon čega slijede obalne županije: Splitsko – Dalmatinska (17%), Primorsko-goranska (14%) te Istarska (11%) županija.
Nastavljen je rast zapošljavanja na neodređeno. Poslodavci su u čak 80% oglasa za posao objavljenih u prvih 6 mjeseci nudili stalno zaposlenje, što je rast od 4% u usporedbi s 2023. godinom.
Oglasa za rad na određeno bilo je 47%, što je 4% manje nego godinu prije. Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 7% oglasa, dok se 2% oglasa odnosilo na studentske poslove*.
*U pojedinačnom oglasu je moguće označiti više različitih vrsta zaposlenja, stručnih sprema i županija.
„Tržište rada trenutno je izrazito povoljno za tražitelje posla, što poslodavce potiče da nude stalna zaposlenja kako bi privukli i zadržali kvalitetne radnike. Povećana fluktuacija zaposlenika, uz visoka očekivanja novih generacija koje traže stabilnost i sigurnost, dodatno motivira poslodavce na ovu praksu. Uz to, mogućnost rada na daljinu za inozemne tvrtke dodatno proširuje opcije za talente, što dodatno motivira poslodavce da nude atraktivnije uvjete kako bi ostali konkurentni na tržištu. Poslodavci sve više prepoznaju važnost cjelovite brige o zaposlenicima, uključujući konkurentne beneficije i osluškivanje njihovih potreba. Pružanje prilika za profesionalni razvoj, fleksibilnost u radu te podrška ravnoteži između poslovnog i privatnog života postaju neophodni za izgradnju lojalnosti i zadovoljstva zaposlenika“, komentirao je Igor Žonja.
